Nema normaliziranja odnosa s Rusijom dok ona ne snese odgovornost za rat u Ukrajini, rekao je litavski ministar vanjskih poslova u utorak u Zagrebu, opominjući protiv ublažavanja sankcija toj zemlji u kontekstu svjetske energetske krize zbog rata na Bliskom istoku.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Neizravna posljedica tog rata je i mogućnost bogaćenja Rusije na nafti, a to je promjena fokusa s rata na Ukrajini, što ne smijemo dopustiti. Nema povratka na ‘business as usual’ s Rusijom. Moramo nastaviti s njenom međunarodnom izolacijom, jačanjem sankcija i pozivanjem na odgovornost za ratne zločine sve dok ne bude spremna za pregovore - rekao je ministar Kęstutis Budrys.
Ministar te baltičke zemlje službeno boravi u Zagrebu, gdje ga je ugostio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji mu je uzvratio da je “Hrvatska kao i Litva čvrsto posvećena političkoj, materijalnoj pomoći i humanitarnoj pomoći Ukrajini”.
Litva, bivša sovjetska republika, jedna je od posvećenijih zemalja u podršci Ukrajini u borbi s odbijanjem ruske agresije od veljače 2022., kao i jedna od njenih značajnijih donatorica. Zajedno s Latvijom i Estonijom prestala je kupovati ruski plin odmah nakon početka invazije u veljači 2022., a s njezine su se električne mreže konačno odvojile u veljači 2025.
- Hrvatska se sa zadovoljstvom priključila koaliciji za razminiranje Ukrajine u kojoj je Litva jedna od vodećih nacija, upravo zbog hrvatskog iskustva - rekao je Grlić Radman, ističući “naša specifična znanja i iskustva stečena u našem obrambenom domovinskom ratu”.
Dok rat u Ukrajini i četiri godine poslije ne jenjava, krajem veljače buknuo je američko-izraelski rat protiv Irana, stoga Litavac upozorava da “ne smijemo izgubiti fokus s rata u Ukrajini jer je on ključan za sigurnost Europe u budućnosti”.
- Taj rat može završiti jedino dugotrajnim i pravednim mirom - istaknuo je Budrys.
"Dobro poznajemo borbu za nezavisnost”
Dvije zemlje članice NATO-a i EU-a prijateljske su zemlje, istaknuli su političari, od čega najznačajnije u obrani. Grlić Radman je podijelio da je Hrvatska u Litvu rasporedila 91 vojnika te raspolaže sa sposobnošću haubičke bitnice D-30 122mm, a vojnici tamo služe od 2017. godine.
Budrys mu je zahvalio na dugotrajnom hrvatskom doprinosu u sigurnosti istočnog krila NATO-a i Baltika, napominjući da je Hrvatska i sudionica borbene skupine ojačane prednje prisutnosti (eFP) NATO-a u Litvi.
- To je saveznička solidarnost na djelu - poručio je Budrys, no “naše nacije dijele nešto dublje. Obje dobro poznaju borbu za slobodu i nezavisnost”, misleći na vlastitu borbu za nezavisnost od bivšeg Sovjetskog Saveza u koju je krenula 1990. godine.
Na ovoj je baltičkoj zemlji ponovno red da preuzme predsjedanje Vijećem Europske unije prvim danom 2027., prvi put nakon 2013. za vrijeme hrvatskog pristupanja. Prioriteti će joj biti jačanje obrane i granica, kao i proširenje, rekao je ministar misleći na Ukrajinu, Moldaviju, ali i Zapadni Balkan, pozvavši Hrvatsku da pritom doprinese svojim znanjem i iskustvima.
- Proširenje je naša geopolitička vizija, ali nema prečaca jer zasluge ostaju glavni princip pristupanja - ističe.
Ministar je ujutro položio vijenac ispred Spomenika domovini, a poslije su ga primili premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Političari su se složili oko jačanja suradnje u obrani, elektroindustriji, infrastrukturi, IT-ju, farmaceutskoj, prehrambenoj i drvnoj industriji te turizma.