Prema ukrajinskim dužnosnicima, čak 25.000 Kubanaca uskoro bi moglo ratovati za Rusiju, čime bi nadmašili broj Sjevernokorejaca kao najveći kontingent stranih boraca na bojištu, piše Forbes.
- Putinovu režimu je korisno privlačiti kubanske plaćenike - rekao je Andrij Jusov iz ukrajinske vojne obavještajne službe u iskazu podijeljenom s članovima američkog Kongresa 19. rujna. „Ako pogine stranac, nema socijalnih naknada ni odgovornosti; nema rodbine unutar Rusije koja bi bila nezadovoljna ratom; i naravno – manje mrtvih Rusa.”
Britanska obavještajna služba procjenjuje da je Rusija pretrpjela više od milijun ljudskih gubitaka, što je Kremlj prisililo da regrutira ili prisili strance iz Afrike, Latinske Amerike i srednje Azije kako bi popunio redove.
Mamci i prijevare u kubanskom angažmanu
Za mnoge Kubance, motivacija je prvenstveno financijska. S obećanim plaćama od oko 2.000 dolara mjesečno – višestruko više od prosječne zarade u domovini – tisuće su navodno potpisale ugovore koji ih šalju ravno na bojišnicu. Drugi tvrde da su prevareni obećanjima o građevinskim poslovima u Rusiji, a završili su u rovovima.
Cristina Lopez-Gottardi, docentica na Miller Centeru Sveučilišta Virginia, u intervjuu je rekla da se Kuba nalazi u ozbiljnoj gospodarskoj i energetskoj krizi. Prosječna mjesečna plaća na otoku iznosi oko 20 dolara, dok se borcima navodno nudi oko 2.000 dolara mjesečno – svota koja je za Kubance golema. „Sama ekonomija čini ovo iznimno privlačnim,” istaknula je. Havana negira izravnu umiješanost, no analitičari tvrde da bi regrutacija ovakvih razmjera bila nemoguća bez prešutnog pristanka kubanskih vlasti.
U nekvalificiranoj depeši američkog State Departmenta od 2. listopada, u koju je Reuters imao uvid, američkim diplomatskim predstavništvima naloženo je da pritisnu saveznike da se usprotive godišnjoj rezoluciji Ujedinjenih naroda o Kubi, pozivajući se na američku procjenu da se u Ukrajini trenutačno bori između 1.000 i 5.000 Kubanaca.
Ukrajinska saborska zastupnica Oleksandra Ustinova izjavila je u kolovozu da kubansko slanje boraca ima više političku nego vojnu pozadinu. „Slanje Sjevernokorejaca i Kubanaca politički su potezi, a ne znakovi ruskog očaja,” rekla je. „Rusija je regrutirala oko 20.000 Kubanaca; više od 1.000 ih već ratuje u Ukrajini, a ubili smo ih oko 40. Doslovno imamo njihove putovnice kao dokaz. Radi se o pokazivanju da Rusija ima pouzdane partnere.”.
Rusija nema opću mobilizaciju
Iako specijalna vojna operacija traje tri godine, a Moskva je izgubila stotine tisuća vojnika, Putin još uvijek nije naredio opću mobilizaciju. Osim volontera, ruski ratni napori u Ukrajini oslanjaju se na širok i složen spektar ljudstva.
1. Profesionalni ugovorni vojnici („Kontraktniki”)
Glavna profesionalna snaga. Potpisuju ugovore s Ministarstvom obrane. Mnogi su motivirani visokim plaćama, bonusima, smještajem i beneficijama. Dio ih se prijavljuje dragovoljno, ali neki i pod pritiskom ili zbog dezinformacija.
2. Mobilizirani rezervisti (djelomična mobilizacija iz 2022.)
Oko 300.000 muškaraca pozvano je u jesen 2022. godine iz civilnog stanovništva, često s minimalnom obukom. Iako se radilo o „djelomičnoj“ mobilizaciji, učinci su bili nacionalni. Mnogi su poslani na prvu crtu, gdje su pretrpjeli velike gubitke.
3. Paravojne i neregularne snage
Grupa Wagner (ranije): privatna vojna skupina koja je igrala ključnu ulogu, osobito u Bahmutu. Nakon Prigožinove pobune i smrti, većim dijelom apsorbirana u Ministarstvo obrane. Druge PMC-e (privatne vojne kompanije): poput Reduta i Convoya, povezane s oligarsima ili vojnom obavještajnom službom. Čečenske jedinice lojalne čečenskom čelniku Ramzanu Kadirovu, često koriste se u pozadinskim operacijama ili za propagandu. Kozaci: poluslužbene postrojbe s jakim nacionalističkim identitetom.
4. Ročnici (18–27 godina)
Rusija provodi regrutaciju dvaput godišnje, ali službeno ročnici ne sudjeluju u borbama u Ukrajini (iako postoje iznimke i dokazi suprotnog). Mnogi su kasnije pod pritiskom natjerani da potpišu ugovore i ostanu u vojsci.
5. Strani borci i plaćenici
Dolaze iz zemalja poput Kube, Sirije, srednjoazijskih država (Tadžikistan, Uzbekistan, Kirgistan) i Afrike (npr. Mali, Sudan). Neki su motivirani novcem (oko 2.000 dolara mjesečno), drugi obećanjem ruskog državljanstva.
6. Zatvorenici
Prvotno ih je regrutirao Wagner (2022.–2023.), sada izravno Ministarstvo obrane. Obećava im se sloboda nakon 6 mjeseci borbe na fronti. Tisuće ih je poginulo, a mnogi su poslani s gotovo nikakvom obukom.
7. Regionalne milicije
Ruskim regijama (npr. Tatarstan, Burjatija, Dagestan) naređeno je da formiraju i financiraju vlastite bojne. Te jedinice čine lokalni dobrovoljci ili ugovorni vojnici, često pod pritiskom ili zbog teške ekonomske situacije.