Zadnjih dvadesetak godina počeli su se pojačavati toplinski valovi tijekom toplijeg dijela godine. To je prilično izraženo ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom Sredozemlju i ostatku Europe, rekao nam je klimatolog Krešo Pandžić. Komentirao je tako velike vrućine, s temperaturama koje dosežu i do 44°C, zahvatile su južnu Europu. Znanstvenici su ovih dana upozorili na, kako su ga nazvali “molotovljev koktel” klimatskih uvjeta koji donosi vrućine i požare, piše Guardian.
POGLEDAJTE VIDEO:
Klimatolog Pandžić ističe kako su toplinski valovi sve učestaliji.
- To je jasno potvrđeno podacima od 1951. do 2020., primjerice za Rijeku, Split i Dubrovnik, gdje se vidi trend učestalijih i intenzivnijih toplinskih valova - rekao je.
Objasnio je da iako vremenske prognoze ne mogu biti pouzdane dulje od 5 do 10 dana, statistički modeli to već dulje pokazuju. Pretpostavlja se da je to povezano s globalnim zatopljenjem, koje lokalno može imati različite učinke. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, gotovo sva mjerna mjesta u Hrvatskoj bilježe temperature iznad klimatskog prosjeka.
- Vrući zrak koji dolazi do naših prostora dio je velike vruće afričke zračne mase koja nastaje zagrijavanjem pustinje Sahare. Također prizemno nad Hrvatskom i većim dijelom Europe nalazi se anticiklona unutar koje dolazi do spuštanja zraka što ga dodatno zagrijava i onemogućava nastanak oblaka, posljedično i oborine - kazali su iz DHMZ-a.
- Što se tiče utjecaja vrućine na ljude, trenutačno radim na projektu izračuna indeksa toplinske ugodnosti. Taj indeks ne ovisi samo o temperaturi zraka, nego i o izravnom sunčevu zračenju. Primjerice, temperatura u hladu može biti 30°C, a indeks, zbog sunčeva zračenja, dosegnuti ekvivalent od 40 ili 50°C. Temperature iznad temperature ljudskog tijela posebno su opasne, osobito za kronične bolesnike, djecu i starije osobe - objasnio je Pandžić.
Najčešće zdravstvene tegobe uključuju sunčanicu, probleme s tlakom, nesvjesticu i opću iscrpljenost. No dodao je da ne treba zaboraviti da i hladni valovi također mogu biti opasni.
- Postoje i značajne razlike između gradskih i ruralnih područja. U urbanim sredinama dodatni problem stvara refleksija i akumulacija topline u materijalima poput betona, a to dovodi do pojave toplinskih otoka. Zbog toga se posljednjih godina u mnogim gradovima, uključujući Zagreb, sve više radi na ozelenjivanju i očuvanju zelenih površina - rekao je klimatolog Pandžić.
Trenutačno, prema rasporedu vremenskih prilika, središte toplinskog vala nalazi se zapadnije, prema Francuskoj, dok Jadran bilježi izraženije temperature nego unutrašnjost. Prema prognozama, do kraja ovoga tjedna može se očekivati toplinski val u Hrvatskoj, kao i u velikom dijelu Europe, dok će istočni dijelovi kontinenta biti nešto pošteđeniji i ostati ispod prosjeka.
DHMZ je produljio crveni meteoalarm za pojedine regije do subote, 16. kolovoza, a za gospićku regiju izdao narančasti meteoalarm. Osim vrućina, tu je problem i požara koji doslovno haraju Europom. U 2025. su pogodili Francusku, Španjolsku, Grčku, Albaniju... Francuska se bori s najvećim požarom u posljednjih pola stoljeća u Corbièresu. U Španjolskoj su evakuirane tisuće ljudi, a zabilježene su i žrtve. U Grčkoj su požari izbili na više lokacija, uključujući Chios, Kretu i Halkidiki, dok je u Albaniji izgorjelo oko 34.000 hektara u mjesec dana. Snažni požari zahvatili su i druge zemlje regije, poput Portugala, Italije, Crne Gore, Turske i Cipra.
Iz DHMZ-a su nam kazali da je najugroženiji dio Europe svakako područje koje je najbliže Africi, odnosno područje Mediterana.
- Svjedoci smo čestim šumskim požarima na čiji nastanak veliki utjecaj imaju dugotrajna razdoblja visoke temperature i razdoblja bez oborine. Međutim, iznadprosječne vrijednosti dnevnih maksimalnih vrijednosti temperatura i dugih toplinskih valova sve su češći i na sjeveru Europe - kazali su.