Tek su američke sankcije protiv Rosnjefta i Lukoila te sekundarne sankcije protiv onih kompanija koje surađuju s tim ruskim energetskim divovima privoljele Putina da odustane od tvrdog inzistiranja na ruskom planu kapitulacije Ukrajine i prihvati kompromisni rusko-američki plan u 28 točaka. Trump i Putin slažu se da je problem koji treba riješiti Ukrajina i da američki izravni vojni angažman u ratu protiv Rusije ne dolazi u obzir. Dosadašnji europski pristup polazio je od postavke da je Rusija problem koji treba riješiti izravnim uključivanjem Amerike u rat. Takav europski pristup doveo je do toga da se Putin i Trump dodatno usuglase u stajalištu da je EU sabotirala dosadašnja nastojanja američkog predsjednika da postigne mirovni sporazum. Želeći izbjeći situaciju u kojoj bi se opet pojavila kao igrač koji opstruira tuđe prijedloge, ali nije sposoban provesti svoje zamisli, EU je ovaj put zajednički američko-ruski prijedlog prihvatila kao osnovu za razgovore. Dakako, bilo je pitanje časti za EU i Ukrajinu da se odbaci Trumpov ultimativni rok za prihvaćanje prijedloga ukrajinske kapitulacije. Tijekom pregovora u Ženevi 23. studenoga između državnog tajnika Rubija, šefa ukrajinske predsjedničke administracije Jermaka te savjetnika za nacionalnu sigurnost Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, europski su sugovornici, s Amerikancima, pokušavali pronaći rješenja prihvatljiva za sve zainteresirane strane, a nisu - kao dosad - uvjeravali Amerikance da trebaju provoditi europsku, a ne svoju politiku.