HDZ pretvara pravosuđe u svoj plijen, imamo v.d. pravosuđe, HDZ želi svoje dečke i cure na Vrhovnom sudu, samo je dio oporbenih opaski uoči saborske rasprave o izvješćima predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022., 2023. i 2024. godinu. Umjesto stanja sudbene vlasti, fokus oporbe bio na tome da Vrhovni sud već godinu dana nema čelnu osobu, a stava su da se rasprava treba voditi jedino o odnosu HDZ-a prema svemu što se u pravosuđu događa navodeći da je jedini krivac za postojeće stanje premijer Andrej Plenković. Prozvali su još jednom HDZ jer proces izbora čelnika Vrhovnog suda želi vezati uz izbor sudaca Ustavnog suda te optužuju da dovodi sudsku vlast u talačku situaciju.
- Ponašanje HDZ-a je sramotno i do sada neviđeno. Konstantna je želja HDZ-a da ne makne šapu s pravosuđa - ustvrdio je Tonči Restović (SDP).
Podsjetio je da se s debelim zaostatkom raspravlja o spomenutim izvješćima protivno volji HDZ-ove većine i to zato što su zastupnici SDP-a skupili potpise i prisili predsjednika Sabora da ovu temu stavi na dnevni red. Za Nikolu Mažara (HDZ) sramotno je što SDP blokira izbor ustavnih sudaca radi dočeka rukometaša.
- Smeta vam hrvatski narod, smetaju vam rukometaši i blokirate rad Ustavnog suda - kazao je.
Miro Bulj (Most) stava je da su najveći problem pravosuđa HDZ, SDP i Možemo koji tezgare oko ovako bitnog pitanja.
- Nema sapuna kojim se može oprati nepovjerenje hrvatskog naroda u hrvatsko pravosuđe - ustvrdio je Bulj.
Gordana Jalšovečki, v.d. predsjednice Vrhovnog suda, istaknula je da neizbor čelnika Vrhovnog suda ne ugrožava funkcioniranje pravosuđa.
- Svakako bih naglasila da je potrebno da se izabere predsjednik Vrhovnog suda, ali time što predsjednik Vrhovnog suda u ovom trenu još nije izabran, ne znači da je sustav u rasulu, da sudci ne rade svoj posao - rekla je Jalšovečki.
U trogodišnjem razdoblju sudovi su primili između 1,260.000 i 1,290.000 novih predmeta, stopa ažurnosti rješavanja 2023. je bila nešto manja, zbog zastoja u radu odnosno štrajka, no u 2024. stanje popravilo te se bilježi trend smanjenja neriješenih predmeta. Iz izvješća je vidljivo da je 2024. bilo 445.978 dok je godinu ranije taj broj iznosio 475.839 predmeta. U 2024. godini broj predmeta se povećavao i svaki sudac je prosječno riješio 790 predmeta, a broj neriješenih predmeta je padao i iznosio je 269 predmeta po sucu. Navela je kako se vrijeme potrebno za rješavanje predmeta skratilo na 124 dana. Navela je da suci rješavaju normu i preko normi te da imaju prevelik priljev predmeta.
- Ne pristajem na tezu da su suci najslabija karika u sudbenoj vlasti - rekla je Jalšovečki.
Kao najveći problem sudbene vlasti navela je postupke koji traju duže od 10 godina, napominjući kako nije dobro da stopa rješavanja tih predmeta nije značajno rasla. Smatra kako su tome u jednom mjeri doprinijele zakonske izmjene prema kojima suci moraju ispuniti normu od 100 posto, jer im prijete stegovni postupci. Pod pritiskom norme, suci pribjegavaju rješavanju novijih i lakših predmeta.
Odgovarajući na replike 30-ak zastupnika, Jalšovečki nije htjela odgovarati na politički motivirana pitanja ni o konkretnim predmetima. Najavila je da će Vrhovni sud u iduća dva mjeseca donijeti odluku vezanu uz različite presude vezane uz tužbe u vezi kredita u švicarskim francima.