Troškovi vojnog roka iznosit će za državu 20 milijuna eura godišnje, izjavio je ministar obrane Ivan Anušić u srijedu u Kninu gdje je obišao tamošnje vojarne u kojima će se obučavati budući ročnici, i uvjerio se da je sve spremno za provedbu temeljnog vojnog osposobljavanja.
"Nakon osam tjedana obuke, ročnicima će biti osigurana znanja i sposobnosti ključne za vojnu službu, kao i kompetencije potrebne za obnašanje vojničkih dužnosti unutar svake vojne postrojbe", rekao jer Anušić koji je u Kninu obišao vojarnu 4. gardijske brigade Pauci, a zatim i vojarnu General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk.
Dodao je kako ročnici, po završetku osposobljavanja, mogu izravno aplicirati za djelatnu vojnu službu, dok će oni koji to ne učine biti raspoređeni u pričuvu.
Obuka će se provoditi u Kninu, Slunju i Požegi kroz sedam glavnih područja, uključujući uporabu osobnog naoružanja, taktiku kretanja i reakcije na bojištu, komuniciranje, zaštitu, vojnu službu i tjelesnu spremu.
Najavio je da bi se zakon o uvođenju vojnog roka trebao donijeti do 15. srpnja, kad je gotovo zasjedanje Sabora.
Ministar je naglasio kako pričuvna komponenta Hrvatske vojske ima iznimno važnu ulogu u kontekstu obrane teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske.
"Hrvatske oružane snage trenutno na raspolaganju imaju 18 tisuća pričuvnika, što je procijenjeno kao dostatan broj za potrebe obrane. Naš cilj je da temeljnim vojnim osposobljavanjem osiguramo dodatnu pričuvnu snagu, a očekujemo godišnji odaziv između 4 tisuće i 5 tisuća ročnika", rekao je.
Istaknuo je kako će svaka generacija ročnika koštati državu oko četiri milijuna eura, a ukupno je predviđeno pet generacija godišnje, što ukupno iznosi 20 milijuna eura.
Govoreći o potencijalnim ročnicima, Anušić je rekao kako u Hrvatskoj godišnje punoljetnost doseže između 18 i 19 tisuća mladića.
Ministar je naglasio kako se temeljno vojno osposobljavanje pokazalo učinkovitim modelom pripreme za vojničke dužnosti te kako će određeni benefiti koje će ročnici dobiti tijekom obuke biti dodatna motivacija za sudjelovanje.
O krizi u BiH: Ne mogu reći da se bojimo, ali s pažnjom promatramo što se događa
"Siguran sam da će odaziv biti značajno veći od minimalnih 5 tisuća godišnje, jer nudimo opciju dvomjesečnog vojnog osposobljavanja umjesto duljeg civilnog služenja vojnog roka, koji ne osigurava iste mogućnosti", kazao je.
Osvrnuo se i na sigurnosnu situaciju u regiji, posebice na najavljene poteze vlasti bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini.
"Ne mogu reći da se bojimo, ali s pažnjom promatramo što se događa, budući da u Bosni i Hercegovini danas živi oko 350 tisuća Hrvata. Hrvatska promatra i politička zbivanja u Srbiji i na Kosovu, a s obzirom na to da je glavni tajnik NATO-a nedavno posjetio Sarajevo i poslao jasne poruke, vjerujem da ni NATO ni međunarodna zajednica neće dopustiti destabilizaciju regije", izjavio je Anušić.
Dodao je kako Hrvatska mora biti spremna na sve scenarije, iako se nada da do eskalacije neće doći.
"Svi su govorili da do rata u Ukrajini neće doći, a sada već tri godine ondje traje krvavi sukob", upozorio je i dodao kako Hrvatska mora biti spremna, jer Bosna i Hercegovina graniči s nama i ondje živi veliki broj Hrvata.