Gotovo polovica e-cigareta na europskom tržištu dolazi iz neregularnih izvora, pokazuje novo istraživanje Fraunhofer instituta za integrirane sklopove (IIS). Riječ je o prvom sustavnom pokušaju mapiranja tog tržišta, uključujući analizu opskrbnih lanaca, strukture tržišta i zemalja podrijetla.
Prema studiji, oko 48 posto tržišta e-cigareta u Europskoj uniji otpada na proizvode iz sive i crne ekonomije. Njihova vrijednost procjenjuje se na 6,6 milijardi eura, a očekuje se da će do 2030. narasti na 10,8 milijardi eura. Čak 90 posto tih proizvoda dolazi iz Kine.
„Po prvi put uspjeli smo sustavno prikazati neregularno tržište e-cigareta u Europi na temelju analize trgovine, opskrbnih lanaca i carinskih podataka“, izjavio je Uwe Veres-Homm iz Fraunhofer IIS-a.
Od ukupnog udjela neregularnih proizvoda, 35 posto otpada na ilegalnu trgovinu, dok oko 13 posto čine privatni uvoz neodobrenih ili neoporezovanih proizvoda.
Veliki gubici za države i legalno tržište
Istraživanje upozorava na značajne financijske gubitke za države članice i Europsku uniju. Samo u Njemačkoj procijenjeni porezni gubitak u 2024. iznosio je oko 119 milijuna eura. Istodobno, legalni trgovci i proizvođači nalaze se u nepovoljnom položaju zbog nelojalne konkurencije, dok neregularno tržište raste prosječnom stopom od 8,6 posto godišnje.
Kina kao glavni izvor, europski logistički čvorovi ključni
Glavni izvor uvoza e-cigareta u EU je Kina, pri čemu se kineski grad Shenzhen ističe kao dominantno proizvodno središte, ondje se odvija oko 72 posto proizvodnje i nalazi se 70 posto proizvođača, navode autori studije. Procjenjuje se i da se godišnje proizvede više od 10 milijardi jednokratnih e-cigareta, što dodatno naglašava razmjere industrije.
Unutar Europe ključne distribucijske točke su Njemačka, Nizozemska i Belgija. Iz tih zemalja roba se dalje transportira cestovnim putem, često uz manju razinu kontrole, što omogućuje ulazak neregularnih proizvoda na jedinstveno tržište i izbjegavanje poreza.
Dodatni problem predstavlja velik broj pošiljaka iz Kine. Prema podacima Europske komisije, prošle godine u EU je dnevno pristizalo oko 12 milijuna paketa.
Najveća tržišta e-cigareta u Europi su Francuska, Poljska, Italija, Njemačka, Nizozemska i Španjolska.
Rizici za potrošače i nedostatak kontrole
Stručnjaci upozoravaju da proizvodi iz neregularnih izvora zaobilaze sustave kontrole kvalitete i zaštite potrošača. Razlike u porezima i regulativi među državama članicama dodatno potiču ilegalnu trgovinu i stvaraju netransparentno tržište.
Studija pritom naglašava da neregularno tržište nije klasično krijumčarenje, već prije svega posljedica globaliziranih lanaca opskrbe i neusklađenih nacionalnih regulativa.
Poseban izazov predstavljaju i otvoreni sustavi e-cigareta (open-tank), kod kojih se tekućine mogu zasebno kupovati i teško kontrolirati, što povećava rizik za korisnike.
Logistika pod pritiskom
Autori studije ističu da logistički sektor, iako nenamjerno, ima važnu ulogu u širenju neregularnog tržišta. Velik broj standardnih pošiljaka otežava učinkovitu kontrolu na granicama.
„Nijedna carinska služba ne može u potpunosti provjeriti milijune paketa dnevno“, upozorava Rico Back iz konzultantske tvrtke SKR AG.
Potrebne zajedničke mjere
Istraživanje zaključuje da bi potpuna zabrana e-cigareta mogla imati suprotan učinak i dodatno potaknuti ilegalno tržište.
Kao ključne mjere za stabilizaciju tržišta navode se:
- uvođenje jedinstvenih definicija i standarda na razini EU-a
- digitalno praćenje opskrbnih lanaca i razmjena podataka
- jačanje suradnje s državama podrijetla, posebno Kinom
Autori studije naglašavaju da bi veća transparentnost i usklađena regulativa mogli smanjiti porezne gubitke i poboljšati zaštitu potrošača.