Dok vozači diljem Europe s negodovanjem prate rastuće brojke na benzinskim postajama, analiza cijena goriva u kolovozu 2025. godine otkriva dramatične razlike od države do države. Cijena koju plaćate za pun spremnik ne ovisi samo o globalnom tržištu nafte, već ponajviše o poreznoj politici, ekološkim standardima i ekonomskoj snazi pojedine zemlje. Dok neke nacije potiču vožnju automobila niskim cijenama, druge je visokim nametima svjesno destimuliraju.
Na samom vrhu ljestvice najskupljih zemalja nalaze se one koje kombiniraju visoki životni standard s izraženom ekološkom politikom. Prema posljednjim podacima, apsolutni rekorder je Island, gdje litra 95-oktanskog benzina stoji nevjerojatnih 2,097 eura. Ova otočna država, ovisna o uvozu i s visokim ekološkim porezima, predstavlja najskuplje mjesto za vozače u Europi.
Odmah iza Islanda slijede Danska s cijenom od 1,941 eura po litri i Nizozemska, gdje vozači moraju izdvojiti 1,904 eura. Visoke cijene zabilježene su i u Švicarskoj, Albaniji te Grčkoj, potvrđujući trend da bogatije zemlje i one s velikim turističkim prometom često imaju i najviše cijene goriva. U tim državama, posjedovanje i vožnja automobila predstavljaju značajan financijski izdatak.
U usporedbi s europskim rekorderima, Hrvatska se nalazi u znatno povoljnijem položaju. S cijenom od 1,482 eura po litri, Hrvatska je ispod ponderiranog prosjeka Europske unije, koji iznosi 1,61 eura. Hrvatska je s tom cijenom pri samom europskom prosjeku, a tek nešto skuplja od Slovenije gdje litra goriva košta 1,443 eura i Crne Gore gdje je 1,430 eura.
Najniže cijene goriva bilježe se u Rusiji gdje litra košta 0,672 eura i Bjelorusiji gdje je 0,666 eura. Na dnu ljestvice unutar EU nalazi se Bugarska, gdje litra benzina stoji 1,22 eura, što je gotovo 60 posto jeftinije nego u Danskoj. Poljska je također na dnu, s cijenom od 1,376 eura po litri goriva.