Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pustio je u javno savjetovanje nacrt odluke kojim predlaže da godišnja polica dopunskog osiguranja poskupi s 111,49 eura na čak 180 eura. Riječ je o povećanju većem od 60 posto, što je izazvalo veliku raspravu o tome je li takav skok opravdan.
O temi je u emisiji Novi dan N1 govorio Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu. Kaže da je s jedne strane poskupljenje očekivano jer je sve oko nas skuplje, ali s druge strane građani i dalje nemaju uvid u to kako zdravstveni sustav troši novac.
- Stalno se govori o troškovima lijekova, a oni čine tek 20 do 25 posto ukupnog troška. Za ostatak ne znamo. Ne znamo kako se novac usmjerava niti koje će pozitivne promjene ovo poskupljenje donijeti. Ne znamo ni koji su mu ciljevi - poručio je Belina.
Kao jedan od glavnih razloga povećanja cijene navodi se inflacija. Međutim, Belina upozorava da će najviše stradati oni koji već jedva spajaju kraj s krajem, poput umirovljenika i građana s nižim primanjima. Mjesečni iznos, koji bi s dosadašnjih 9,29 eura porastao na oko 15 eura, mnogima će biti ozbiljan teret.
- Kad se govori o 62 posto, zvuči dramatično. Ali tih šest eura mjesečno nekom tko pazi na svaki cent može predstavljati velik problem. Ipak, mislim da ljudi neće masovno odustajati od dopunskog - rekao je.
Ako bi netko i odustao, posljedice bi bile ozbiljne jer bi morao plaćati sve bolničke troškove iz vlastitog džepa.
Belina je podsjetio da su privatni osiguravatelji svoje police poskupjeli ranije, ali njihova je logika drugačija.
- Privatnici uglavnom osiguravaju zdrave i mlađe. Ako se razbolite, polica vam neće biti produžena ili će biti puno skuplja. Zato se ljudi vraćaju u HZZO. Sustav je opterećen i možda zbog toga traži veće uplate, ali bilo bi dobro znati kako planiraju poboljšati funkcioniranje sustava - dodao je.
Govorio je i o tome što građani zapravo dobivaju za novac koji uplaćuju. Iako je zdravstveni sustav temeljen na solidarnosti, mnogi ipak privatno plaćaju preglede zbog dugih listi čekanja. Uz to, HZZO sam plaća privatnicima kako bi skratio liste, pa se sve više dijagnostičkih postupaka obavlja izvan javnog sustava.
- To otvara pitanje održivosti. Ako se zdravstveni sustav stalno gura iz godine u godinu, bez dugoročnog planiranja, o ozbiljnim rješenjima ne možemo ni govoriti. Ako je sustav neodrživ, to treba otvoreno reći i raspraviti koje su nam opcije. No, zasad ne postoji politička hrabrost za to - zaključio je Belina.