Hrvatska bi u sljedećih 25 godina mogla ostati bez čak 600 tisuća stanovnika. Upozorenja Eurostata i Ujedinjenih naroda ponovno su otvorila pitanje demografske budućnosti zemlje, a središnja tema bila je i u emisiji Otvoreno, gdje su sučeljeni stavovi vlasti, znanosti i oporbe.
O demografskim mjerama, radu Ministarstva demografije i useljeništva te učincima novog Zakona o demografskoj obnovi govorili su državni tajnik Mladen Barać, demografkinja dr. sc. Sanja Klempić Bogadi s Instituta za istraživanje migracija i saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok.
'Hrvatska ima lošu kombinaciju'
Dr. sc. Sanja Klempić Bogadi istaknula je da se negativne projekcije temelje na tri ključna čimbenika: natalitetu, mortalitetu i migracijama, te da Hrvatska već godinama spada među zemlje s najvećim očekivanim padom broja stanovnika.
- Projekcije se rade se na temelju fertiliteta, mortaliteta i imigracije i one već u dugi niz godina pokazuju da se očekuje da će Hrvatska biti među zemljama s najvećim smanjenjem broja stanovnika - rekla je.
Posebno je upozorila na, kako kaže, 'lošu kombinaciju' s kojom se Hrvatska suočava.
- Ono što je definitivno veliki izazov za Hrvatsku jest to što mi imamo lošu kombinaciju. Kombinaciju niskih stopa fertiliteta, migracija i dugotrajnog iseljavanja i negativan demografski momentum - naglasila je.
Kao mogući kratkoročni pomak vidi podizanje životnog standarda.
- Ako bi htjeli na nekakvom relativnom kratkom roku postići rezultate, onda bi učinkovitije bilo da se okrenemo ka povećanju kvalitete života stanovništva u Hrvatskoj. Zadržati postojeće stanovništvo i afirmirati povratne migracije koje bi bile jako bitne u ovom trenutku - kazala je, dodajući kako je ključno stvoriti okruženje u kojem će doseljenici ostati i spajati obitelji.
'Raste broj rođenih i povratnika'
Državni tajnik Mladen Barać naglasio je da posljednji podaci ipak daju razloga za umjereni optimizam.
- U prošloj godini, konkretna preliminarna brojka je 316 više rođene djece - rekao je, dodavši da bi nakon usklađivanja podataka rast mogao dosegnuti i oko 500 novorođenih više nego godinu ranije.
- S optimizmom gledamo da će ta brojka u budućnosti značiti 15 razreda školske djece više ili jednu školu više - ustvrdio je.
Barać je naveo kako je Ministarstvo uvelo niz mjera s ciljem poboljšanja demografskog salda.
- Povećali smo za 100 posto iznos rodiljne naknade, dok su roditeljske obuhvaćene maksimalnim cenzusom za skoro 700 posto - istaknuo je.
Dodao je da se kroz suradnju s lokalnim jedinicama ulaže u mrežu vrtića, školska igrališta te sportske i kulturne sadržaje kako bi se roditeljima olakšalo usklađivanje poslovnog i obiteljskog života.
Posebno je istaknuo rast broja povratnika i useljenika.
- Podaci koji se odnose na useljenike korespondiraju s time da imamo povećanje broja povratnika i useljenika, što je bitan drugi stup ako hoćemo postići stabilizaciju - rekao je.
'Novac nije dovoljan, ljudi ne vide perspektivu'
Saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok upozorila je da demografska politika ne može počivati isključivo na financijskim potporama.
- Mi u SDP-u uvijek pozdravljamo svako poboljšanje prava naših građana, međutim obiteljska politika se ne temelji samo na novčanim transferima i na gradnji infrastrukture, nego su upravo bitne i usluge - rekla je.
Kao ključne mjere navela je dostupne vrtiće, fleksibilno radno vrijeme i priuštivo stanovanje.
- Ako nemate dom, kako ćete osnivati obitelj - poručila je.
Zaključila je da su parcijalna i kratkoročna rješenja nedostatna.
- Demografska politika mora biti sustavna i kratkoročna rješenja nisu dovoljna da mi zadržimo građane u Republici Hrvatskoj, ali i da povratnike natjeramo natrag. Ljudi ne vide perspektivu, ne vide sigurnost i pravednost, a kad jednom odu u uređenu zemlju, vrlo se teško vraćaju - zaključila je.