Prosječno vrijeme čekanja na prvi specijalistički pregled u Hrvatskoj iznosi 189 dana, 0,5% građana ne može doći do liječnika zbog udaljenosti, što je najviši udio u EU. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj iznosi 77,7 godina, što je tri godine manje od prosjeka EU (80,6 godina), izjavila je Sunčana Glavak, europarlamentarna zastupnica iz redova HDZ-a, na raspravi o zdravstvenoj diplomaciji koju je organizirala Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata. Uspoređujući zdravstveni sustav Hrvatske s ostalim članicama EU, rekla je kako više od 60% hrvatskih građana ima dopunsko osiguranje, koje pokriva participacije, što osigurava financijsku zaštitu pacijenata.
- Hrvatska ima jedan od najinkluzivnijih zdravstvenih sustava u EU. Čak 85,5% ukupne zdravstvene potrošnje dolazi iz javnih izvora. Hrvatska je tako ispred Slovenije (73,7%), Italije (74%), Njemačke (77%) i Belgije (78%), a out-of-pocket plaćanja (iz vlastitih sredstava, op. a.) pacijenata u RH iznose samo 9% ukupne potrošnje. Istodobno su out-of-pocket plaćanja u Italiji 23,6%, u Mađarskoj 25%, a u Njemačkoj 12% - kazala je Glavak. Navela je i kako Hrvatska troši 8,1% BDP-a na zdravstvo te 1787 € po stanovniku, a europski je prosjek 3700 eura.
- Ovaj omjer pokazuje efikasnost našeg sustava, koji postiže mnogo s ograničenim resursima. No još imamo problem s dostupnosti zdravstvene zaštite, problem s otocima zbog udaljenosti, no to se u epohama rješava. Moramo biti podložni kritikama i potom nalaziti rješenja. Evo, kad je Kujundžić bio ministar, imali smo problema s nabavkom skupih lijekova za rijetke bolesti. Tog problema više nema - zaključila je Glavak. Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Jasna Karačić Zanetti, koja je organizirala konferenciju o zdravstvenoj diplomaciji, rekla je:
- Postoje bitne razlike u zdravstvenim sustavima Hrvatske i ostalih zemalja članica EU, a najveće su u poštovanju ljudskog dostojanstva te odnosu prema pacijentu. Kod nas se previše ne poštuje vrijeme pacijenta, mnogi nam se pacijenti žale na liste čekanja, koje su znatno veće nego u nekim zemljama članicama - kazala je za 24sata Karačić Zanetti.
Karačić Zanetti: 'Ne koristimo dobro privatne klinike'
Ističe kako se u drugim državama u zdravstveni sustav više uključuju privatnici.
- I mi uključujemo privatne klinike, ali ih dobro ne koristimo. Našim se ljudima ne reduciraju troškovi koje imaju kod privatnika - kazala nam je Karačić Zanetti.
Tomislav Sokol, europarlamentarni zastupnik, istaknuo je kako se zemlje članice uvelike razlikuju po dostupnosti terapija te kao najveći problem istaknuo je nejednakost u pristupu zdravstvenoj zaštiti.
- Radimo reformu farmaceutskoga gospodarstva. Europski parlament u stavu definira obvezu da svaki novi lijek koji je odobren mora u roku od godinu dana biti dostupan u svim državama članicama EU. To je najveći iskorak. U novi Zakon o kritičnim lijekovima uvodi se jedinstvena nabava, po kojoj će sve zemlje članice zajedno nastupati prema farmaceutima i tako postići bržu dostupnost i niže cijene lijekova. Generički lijekovi dosad su se mogli početi razvijati tek kad bi firmi koja je izumila novi inovativni lijek istekla zaštita, odnosno pravo na ekskluzivnost, a sad će se moći razvijati već tijekom trajanja te zaštite, što će značiti golemu uštedu za zdravstvene sustave, koji će novac moći iskoristiti za druge stvari u zdravstvu - kazao je Sokol.