Raste broj građana blokiranih zbog duga, a raste i njihov dug, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (FINA). Taman nakon što se broj blokiranih na kraju prošle godine blago smanjio, odnosno prvi put u 15 godina pao ispod 200.000, u listopadu ove godine opet se popeo iznad toga - blokiranih je 200.213. Glavnica njihova duga narasla je na 2,93 milijarde eura, za 1,7 posto u odnosu na listopad prošle godine. Kad se glavnici pridruže kamate, dug je krajem listopada prekoračio četiri milijarde eura.
Najviše se duguje državi - u neplaćenim prometnim i drugim kaznama, sudskim pristojbama i drugim potraživanjima, a onda bankama, štedionicama... Prosječan građanin ima između tri i pet ovrha, a većina dugovanja kreće se do 13.000 eura.
Usporedbe radi, na kraju 2023. bili su blokirani računi 210.800 građana, a glavnica duga tad je iznosila 2,71 milijardu eura. Sad, po službenim brojkama, manji broj građana duguje više.
- Inflacija je uzela maha, ljudi se zadužuju za osnovne životne potrebe, ali je i sustav prisilne naplate kaotičan, doveo je do ponovnog rasta blokiranih - napominje Sabine Gradištanac Škrgatić iz BE-ON savjetovanja i udruge Padobran, specijaliziranih za pomoć blokiranima.
Kako dodaje, stvaran broj ovršenih je i mnogo veći.
- Postoje aktivne i pasivne ovrhe, pa stvaran broj ljudi sa stvarnim financijskim teškoćama nije jasno vidljiv. Postoje i ovrhe kod poslodavaca, i ovrhe na mirovinama, a da ne pričamo o ljudima koji službeno nisu u blokadi, no jedva preživljavaju. Procjenjuje se da je ovršenih zapravo između 450.000 i 500.000 - napominje Gradištanac Škrgatić.
Kako zaključuje, prošlogodišnji pad blokiranih bio je tek privid jer su automatizmom sve ovrhe starije od tri godine, u kojima nije bilo nikakve uplate šest mjeseci, brisane. Ti su ljudi i dalje dužni, samo se to vodi na drugome mjestu.
- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koje nemaju apsolutni rok zastare za dug, što imamo za kaznena djela. Takvi dugovi naše sugrađane pretvaraju u moderne robove, i prate ih cijeli život. Mogu početi kao mala dugovanja, koja se nagomilavaju, pri čemu nemaju svi kapacitet boriti se s problemima - upozorava Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a, po struci socijalna radnica.
- Građani se sve teže nose s inflacijom, pa se mnogi u ovrsi nisu našli svojom krivnjom. Možda im je preminuo član obitelji pa su ostali bez jednog primanja, možda su ostali bez posla, ili mjesecima čekaju rješenje o mirovini i isplatu mirovine, inkluzivni dodatak... Država mora imati mnogo bolje mehanizme zaštite - kaže Vlašić Iljkić.