Rat u Ukrajini, koji traje već tri godine, i dalje pokazuje znakove duboke zastoja bez realne perspektive za brzo primirje. Dok Rusija uživa podršku Kine, Ukrajinu snažno podupiru njezini zapadni saveznici, no linije fronte su se u posljednjih godinu dana stabilizirale, bez značajnijih teritorijalnih promjena. Ipak, diplomatski napori, uključujući pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa, nisu uspjeli dovesti do prekida vatre. Obje strane formalno govore o želji za primirjem, no aktivnosti njihovih vojnih snaga govore upravo suprotno. Novi plamen sukoba zapaljen je u nedjelju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ukrajinske snage su izvele niz preciznih, destruktivnih i strateški bolnih udaraca na ruske vojne zračne baze. Nanijeli su ogromnu štetu, procijenjenu na oko sedam milijardi dolara. Uništen je 41 vojni zraokoplov, što čini gotovo trećinu ruske flote strateških bombardera. Značajan je to udarac za ruske zračne snage kojeg su ukrajinske snage izvele u sklopu pomno planirane operacije "Paukova mreža". Najveći je to napad dronovima na ruske zračne baze od početka rata u Ukrajini. Istovremeno su srušena dva mosta na rusko-ukrajinskoj granici, što je izazvalo sumnju na sabotažu.
Ruska odmazda ubrzo je uslijedila. Ukrajinski Harkiv zasut je dronovima i balističkim projektilima u strašnom noćnom napadu, pri čemu je poginulo šestero ljudi, među kojima je i jedno dijete. Lansirali su preko 900 dronova i na desetke raketa na teritorij Ukrajine. Stradali su civili, djeca.
Ovaj put, Rusija je umanjila važnost nedjeljnih eksplozija duboko na svom teritoriju. Rusko ministarstvo obrane nevoljko je priznalo da je "nekoliko jedinica zrakoplova zahvaćeno vatrom", ali nije iznijelo prijetnje odmazdom. Umjesto formalnog protesta, ruski su predstavnici otišli u Istanbul na pregovore s ukrajinskim kolegama. Suprotstavljene strane sastale su se i dogovorile dvije stvari - razmjenu najmanje tisuću zarobljenika s obje strane te mogući povratak desetero ukrajinske djece otete od strane ruskih vlasti. Napretka u pregovorima nije bilo. Bilo je jasno da ni Moskva ni Kijev nisu spremni za ozbiljne razgovore. Čelnici, izgleda, imaju svoje razloge za izbjegavanje prekida vatre.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao je nebrojeno puta da neće dopustiti drugima da mu nameću uvjete. On ih radije sam postavlja. Kao glavni arhitekt ovog rata, dobiva ono što želi: širenje političkog utjecaja, teritorijalne dobitke i produljeni sukob koji mu jača ugled kod kuće. Čini se spremnim mučiti Ukrajinu dok god ona, ili on, opstaju.
Zapad je spreman nastaviti opskrbljivati Ukrajinu resursima za rat, a to im daje dodatnu sigurnost. Ukrajinska vojska žestoko je napala Krimski most. Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) priopćila je da su njihovi agenti minirali podvodne nosače mosta i detonirali eksploziv u 4:44 ujutro. "Teško oštetili" su konstrukciju eksplozivom "koji ima ekvivalent 1100 kilograma TNT-a". Kako navode, most je sada u "lošem stanju". Izgradili su ga Rusi, nakon nezakonite aneksije poluotoka, a čini se da služi kao simbol Putinovih imperijalnih ambicija i strateška veza između Rusije i okupiranog Krima. Napad na njega zasigurno će izazvati ruski odgovor, i to žestok.
Rat bi tako mogao ući u novu, opasniju fazu, onu definiranu ne frontovima, već simboličnim napadima i snažnim odmazdama. Za mnoge Ukrajince, krhka nada da bi se borbe mogle zaustaviti ustupila je mjesto mračnom osjećaju da će rat trajati mjesecima, ako ne i godinama.
Politika i rat nisu o pravednosti, pravdi ili moralu. Rat se hrani ljudskim životima. Sve dok vođe odbijaju kompromis i zatvaraju oči pred patnjom svojih građana, rat će se nastaviti. Naznaka da su obje strane spremne na ozbiljne pregovore i prekid vatre nema. Najveću cijenu ovog rata plaćat će upravo obični ljudi, civili, djeca.