Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman izrazio je u subotu zabrinutost zbog pokušaja proširenje rudokopa u središnjoj Bosni kojim bi se ugrozio opstanak oko 1.000 Hrvata povratnika nedaleko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, o čemu je izvijestio i visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.
Rudnik Gračanica koji djeluje u sastavu Elektroprivrede BiH sa sjedištem u Sarajevu zatražio je proširenje eksploatacije ugljena u rudokopu u mjestu Donja Ričica kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Takvu inicijativu podupiru lokalni bošnjački vijećnici, a hrvatski dužnosnici, koji su u manjini, tome se oštro protive. Oni su zatražili zaštitu i iz Republike Hrvatske, pa je hrvatski šef diplomacije odlučio posjetiti to mjesto gdje se susreo s lokalnim predstavnicima i dužnosnicima Hrvata iz BiH.
Grlić Radman je u izjavi za medije naveo kako inicijativa za proširenje eksploatacije ugljena pogađa između 600 i 1.000 Hrvata iz 64 domaćinstva budući da im se planira oduzeti čak 78 hektara privatne imovine.
„Oni smatraju da je to više politički motivirano, a ne ekonomski. Ovdje se radi o pokušaju jedne prisilne eksproprijacije privatne imovine“, rekao je Grlić Radman.
Dodao je kako se sada pokušavaju zaobići procedure kako bi se županijske i općinske vlasti isključile iz donošenja odluka, a rudokop dobio dopuštenje za proširenje na štetu Hrvata. Po istim navodima to bi uključio čak i rušenje groblja.
Izvijestio je kako je nakon što je dobio pismo mještana Donje Ričice o svemu izvijestio visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. Njemački diplomat je obećao ispitati ovaj problem, pojasnio je ministar vanjskih i europskih poslova.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ima velikih problema s nabavom ugljena koji je potreban da bi mogle raditi termoelektrane u njezinu sastavu. S druge pak strane Europska komisija inzistira na postupnom prijelazu s proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
BiH bi se zbog toga mogla suočiti s ozbiljnim problemima već početkom 2026. godine kada na snagu stupa mehanizam prekograničnog poreza za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) ) koji uvodi Europska unija kako bi smanjila emisiju štetnih plinova i zaštitila okoliš.
Ovaj mehanizam znači da će proizvodi poput čelika, aluminija, cementa i drugih koji dolaze u EU iz drugih zemalja biti oporezovani prema količini ugljika koji je otpušten u atmosferu prilikom njihove proizvodnje.