Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" za HTV komentirao je sigurnost u svijetu i Hrvatskoj. Istaknuo je kako treba ulagati u sigurnost, ali i da sigurnost nije i ne može biti jedino na oružanim snagama, nego na cijelom društvu.
Što se tiče dizanja vojne prisutnost na Baltiku, Akrap je kazao kako je onima koji se bave problematikom i tematikom sigurnosti i zaštite i borbe protiv modernih sigurnosnih izazova, poznato "puno veći broj primjera od onoga što je u javnosti poznato".
- Od blokiranja GPS signala, različitih elektronskih napadnih djelovanja i pokušaja integriranja i djelovanja aktivnosti koje su potpuno neprihvatljive, jačanje špijunskih aktivnosti, ulaganja u gospodarstvo koje je pokriće za napadna djelovanja iza kojih stoji ruska obavještajna zajednica, je pokazatelj da uistinu, ne samo na Baltičkom moru, nego na i brojnim drugim sustavima i prostorima gdje postoji podmorska kritična infrastruktura, treba održati vrlo visoku razinu pozornosti i prevencije, a to je upravo ono što nove NATO zemlje članice i saveznice na području Baltika ukazuju - ističe Akrap.
Na pitanje kakva može biti reakcija Moskve na podizanje i jačanje vojne prisutnosti NATO-a na Baltiku, Akrap odgovara kako govorimo o različitim vrstama dokaza.
- Jedan događaj je slučajnost, dva izazivaju pozornost, tri više nisu slučajnost, pogotovo njih šest ili sedam. I pogotovo kad svi oni maju potpis ruske obavještajne zajednice, onda je lako identificirati da iza toga stoji Rusija - kazao je.
- U tim komunikacijama upozorava se na sve štetne posljedice koje mogu te aktivnosti imati, ne samo po sigurnost EU i NATO saveza, nego i po sigurnost Rusije i civila - dodaje.
'Godinama govorim da treba povećati prag ulaganja u sigurnost...'
Komentirao je i kakvi bi bili razmjeri štete kad bi se ta infrastruktura narušila.
- O razini uništavanja kritične infrastrukture ovisi i razina destrukcije i uništenja redovnog života na koji smo navikli. Sjetimo se u Hrvatskoj prije nekoliko godina kada je došlo do pada telefonskih komunikacija u roku nekoliko sati. Na kraju se, iako ne kriva ni dužna, država je bila kriva. I to je ono što mi tražimo. Treba povećati ulaganje u obranu. Ne samo u obranu u onaj vojni dio, nego u sigurnost - poručio je Akrap.
Smatra i kako je realno očekivati veća ulaganja u NATO, točnije da taj prag ulaganja u sigurnost bude veći od tri posto.
- Ja već godinama govorim da treba biti tri posto. Ali to ulaganje treba biti smisleno, organizirano i ne samo u vojne kapacitete, nego u istraživanje, razvoj novih sposobnosti, novih tehnologija i ono što je ključno, novih znanja - naglašava.
Kaže kako će to biti vrlo izazovno za zemlje članice.
- Kratkoročno će biti vrlo zahtjevno, međutim, u roku od tri do pet godina taj proces se može napraviti, može realizirati, jer je sigurnost vrlo skupa. Pitajte samo Amerikance koliko bi oni novca uložili u svoju vlastitu obavještajnu zajednicu da su mogli spriječiti napad na Blizance u New Yorku. Trebamo ulagati u sigurnost, ali sigurnost nije i ne može biti jedino na oružanim snagama, nego na cijelom društvu, na svim sastavnicama sustava domovinske sigurnosti. A edukacija i razvoj znanja i sposobnosti su ključ unutar toga - zaključio je Akrap.