Godišnji dodatak za jednu godinu mirovinskoga staža za 2025. iznosit će šest eura, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak te će za prosječni mirovinski staž od 31 godinu ukupni dodatak iznositi 186 eura. On će umirovljenicima biti isplaćeni u prosincu. Godišnji dodatak na mirovinu uveden je novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji je na snazi od 1. srpnja, kao novo pravo, a isplaćuje se svake kalendarske godine svim korisnicima, neovisno o propisu prema kojem su ostvarili pravo na mirovinu.
Ukupan iznos godišnjeg dodatka na mirovinu za pojedinog umirovljenika određuje se kao umnožak vrijednosti dodatka za jednu godinu i punih godina mirovinskoga staža na temelju kojega je određena mirovina.
Vrijednost dodatka za jednu godinu Vlada treba utvrditi svake godine do kraja listopada, a temeljem današnje odluke na prosječan mirovinski staž u Hrvatskoj (31 godina) svaki umirovljenik koji ima te godine mirovinskog staža dobit će u prosincu 186 eura, a za isplatu tog dodatka u državnom proračunu osigurano je 210,6 milijuna eura.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić ustvrdio je da je novim zakonom unaprijeđen položaj svih umirovljenika, istaknuvši da se mirovina usklađuje dva puta godišnje, kao i da je uvedena godina dana mirovinskog staža majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete te da je omogućen i rad u punom radnom vremenu za umirovljenike iznad 65 godina.
Dodao je tome i da su po treći puta u mandatu ove Vlade povećane najniže mirovine, kao i da se s početkom iduće godine povećavaju invalidske mirovine za dodatnih 10 posto.
Godišnji dodatak na mirovinu izuzet je od ovrhe, sukladno Zakonu o porezu na dohodak ne smatra se dohotkom te ne podliježe oporezivanju, a ne uračunava se ni u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Sa sjednice je u Hrvatski sabor upućen konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku (EU) kojim se među inim uređuje da se zapisniku prilaže transkript tonske snimke ročišta učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju.
On će služiti kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta te se omogućuje dostupnost transkripta strankama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.
Vlada za 2026. projicira gospodarski rast od 2,7 posto, a inflaciju na 2,8 posto
Vlada je u četvrtak sukladno pravilima Europskog semestra usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, prema kojemu bi gospodarski rast u 2026. trebao iznositi 2,7 posto, inflacija 2,8 posto, a proračunski manjak 2,9 posto BDP-a, uz nastavak pada javnog duga na 56 posto BDP-a.
U nacrtu se projicira gospodarski rast koji se očekuje na razini od 3,2 posto u 2025. godini i 2,7 posto u 2026.
Što se tiče komponenti gospodarskog rasta, on je prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca u 2025. temeljen prije svega, na doprinosu domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje, ali i državne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital.
Realni rast BDP-a u 2026. bit će, kako je rekao, ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos inozemne neto potražnje ostati negativan, iako znatno slabiji nego u 2025., a doprinos promjena zaliha bit će neutralan.
Usporavanje nominalnog rasta plaća i inflacije
Ove godine, kao i u sljedećoj, anketna stopa nezaposlenosti kretat će se otprilike na razini od oko pet posto, rekao je Primorac, a nominalni rast bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama usporit će s 10,4 posto ove godine na 5,8 posto u sljedećoj godini, iako će ga, kako je rekao, "i dalje karakterizirati relativno snažna dinamika velikim dijelom uslijed manjkova na tržištu rada.(
Inflacija bi trebala usporiti, i to s 3,7 posto u 2025. na 2,8 posto u 2026. godini.
Što se tiče fiskalnog okvira, naveo je kako će 2026. godinu obilježiti kretanje prihoda u skladu s projiciranim gospodarskim rastom, dok će rashodna strana biti određena osiguravanjem adekvatnog standarda građana, posebice ranjivih slojeva, te poticanjem okružja za zasnivanje obitelji i kvalitetu života.
Vlada očekuje da će investicijska dinamika u znatnoj mjeri biti poduprta europskim sredstvima kao i do sada, poglavito iz mehanizma za oporavak i otpornost, ali isto tako i sredstvima višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027. Riječ je o ulaganjima u obrazovnu, zdravstvenu infrastrukturu, isto tako i u prometnu i komunalnu infrastrukturu, te općenito u energetiku, energetske projekte i projekte vezane uz digitalizaciju.
Uzevši u cjelini, fiskalna kretanja rezultirat će prema očekivanjima Vlade proračunskim manjkom od 2,9 posto BDP-a u 2026. godini.
Vlada očekuje da će javni dug u nominalnoj vrijednosti bruto domaćeg proizvoda s 57,4 posto u 2024. na 56,3 posto u 2025. godini, dok će u 2026. iznositi 56 posto.
Plenković: Kontinuitet odgovorne politike
Proračunskim planom za 2026. godinu se prema riječima premijera Andreja Plenkovića potvrđuje kontinuitet odgovorne fiskalne politike.
"Hrvatska i dalje ima investicijski rating na razini A po sve tri agencije za kreditni rejting. Ovakav proračunski plan šalje poruku da i dalje jačamo otpornost, ulaganja u ljude i moderniziranje i transformiranje države, a sve sa ciljem podizanja kvalitete života naših sugrađana, jačanja hrvatskog gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike", rekao je Plenković.
U Sabor upućen paket zakona koji uređuju gradnju i sprječavaju devastaciju
Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket tri zakona - o prostornom uređenju, gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu kojima je cilj, naglasio je premijer Andrej Plenković, spriječiti devastaciju prostora te suzbiti nezakonito građenje.
"Ovi zakoni ključni su za pravilno planiranje, sigurno građenje i učinkovitu uporabu prostora. Njihova primjena doprinijet će zaštiti javnog interesa, sigurnosti građana i kvalitete života u zajednici, a cilj je unaprijediti mehanizme sprječavanja svih aktivnosti kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti te osobito suzbiti nezakonite gradnje", kazao je Plenković.
Predloženi Zakon o gradnji u odnosu na važeći više ne propisuje energetsku učinkovitost u zgradarstvu jer se to propisuje zasebnim zakonom.
"Uvodimo potpuno digitalno i pojednostavljeno upravljanje postupcima, od samog projektiranja do uporabne dozvole", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Kroz sustav eDozvola projektant će moći samostalno, elektroničkim putem, ishoditi sve potrebne uvjete priključenja, kako bi mogao ishoditi građevinsku dozvolu, dodao je.
Smanjenje dokumentacije
Olakšavaju se procedure i propisuju posebne odredbe za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade, kao i za manje složene zgrade bruto površine do 400, odnosno 600 metara kvadratnih - obiteljske kuće i poljoprivredne zgrade.
Po novome, za manje složene zgrade investitor više neće trebati uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložiti glavni projekt već samo idejni, a glavni će biti dužan priložiti prije početka gradnje. Predlaže se i izrada izvedbenog projekta za sve građevine, osim za manje složene zgrade.
Građevinska dozvola prestat će važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od šest godina, umjesto dosadašnje tri, od dana pravomoćnosti dozvole, a ako ju je izdalo Ministarstvo, tada važi osam godina.
"Uvodimo među prvima u Europi BIM model koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model, čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje", poručio je Bačić.
Radi osiguranja sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja propisana je obveza projektantu glavnog projekta da za cijelo vrijeme građenja građevine, odnosno do izdavanja uporabne dozvole, investitoru i ostalim sudionicima u gradnji pruža stručnu pomoć.
"Jačamo kontrolu zakonitosti i smanjenja nezakonite gradnje kroz nove mehanizme nadzora - eProstorna inspekcija, gdje trajno putem satelita opažamo sve moguće promjene u gradnji, a to praćenje će komunalnim redarima i komunalnim inspektorima omogućiti da bez prijave i odlaska na teren sami utvrde da li se provodi bespravna ili legalna gradnja", naglasio je ministar.
Redefiniraju se postojeći temeljni zahtjevi za građevinu i uvodi novi, osmi temeljni zahtjev - emisija u vanjsko okruženje građevina.
Prijedlogom Zakona nastojat će se suzbiti nezakonita gradnja u najvećoj mogućoj mjeri, stoga se prvostupanjskom tijelu uvodi obveza da prije izdavanja građevinske dozvole provede očevid na građevnoj čestici ili da na drugi način utvrdi je li investitor započeo graditi te da se, ako je građenje započelo prije izdavanja građevinske dozvole, investitoru odredi plaćanje posebne naknade.
Novost je i obveza izrade plana održavanja zgrada i drugih građevina prije izdavanja uporabne dozvole, a propisuje se i veća odgovornost sudionika u gradnji i posljedice u slučaju neizvršavanja obveza.
Usklađivanje s EU direktivama
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedloge Zakona o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a s ciljem usklađivanja s EU direktivama.
Novi Zakon o prostornom uređenju donosi modernizaciju sustava i digitalizaciju planiranja, pa će svaki plan biti izrađen po istom standardu i javno dostupan. Vraća se strateška komponentna prostornih planova na državnoj i županijskoj razini kako bi se usmjerio razvoj, umjesto širenja bez ikakve mjere, rekao je Bačić.
Stoga se uvode urbana komasacija kao instrument efikasnije provedbe prostornih planova s ciljem racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta te kontrola širenja građevinskog područja, kao i urbanistički projekt, kojim će se brže realizirati prostorni planovi, te infrastrukturni projekt za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja.
Omogućuju se jasni mehanizmi zaštite prostora, osobito obalnog područja i pomorskog dobra, a propisuje se i mogućnost da svi gradovi mogu u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada.
Zakon određuje i površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, čime se stvara zakonodavni okvir koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i Akcijskog plana do 2027. godine.
Kada je riječ o etažiranju ugostiteljsko-turističkih građevina, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene ono nije dopušteno, osim iznimno u zonama visoke kategorije (5 zvjezdica), u kojima minimalno 70 posto smještajnih kapaciteta čine hoteli. U takvim zonama moći će se etažirati vile i apartmani, ali tek nakon izdavanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje.
Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara u građevinskim područjima unutar naselja.
Cilj Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu je uspostava fonda zgrada s nultim emisijama do 2050. kroz poboljšavanje energetskih svojstava zgrada, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora kroz poticanje mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Utvrdit će se ušteda energije u sektoru zgradarstva, sustav energetskog certificiranja zgrada, ispunjavanje temeljnog zahtjeva energetske učinkovitosti i toplinskih svojstava građevine.
U Zakon se prenose nove odredbe koje RH mora implementirati u nacionalno zakonodavstvo do kraja godine.
Za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja 30,05 milijuna eura
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Akcijski plan provedbe Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027., a ukupno procijenjena sredstva za njegovu provedbu iznose 30,05 milijuna eura.
Vlada donošenjem ovog akta potvrđuje stratešku važnost djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Ukupno procijenjena potrebna sredstva za provedbu akcijskog plana iznose 30,1 milijun eura i osigurana su u državnom proračunu za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu.
Vlajčić je podsjetio kako je Vlada 2023. godine donijela Nacionalni plan razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2030., a posebni ciljevi i srednjoročni prioriteti provode se kroz mjere definirane akcijskim planovima.
Nacionalnim planom, kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, definirana su četiri posebna cilja. To su jačanje konkurentnosti i inovativnosti prerade drva i proizvodnje namještaja; poticanje digitalne i zelene tranzicije prerade drva i proizvodnje namještaja; povećanje proizvodnosti i jačanje otpornosti prerade drva i proizvodnje namještaja s obzirom na klimatske promjene te jačanje regionalne konkurentnosti i ravnomjerni regionalni razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.
Vlajčić je rekao kako je za osmogodišnje razdoblje provedbe Nacionalnog plana predviđeno donošenje tri akcijska plana, a ovo je drugi, za razdoblje 2025. do 2027., i njime će se provoditi 13 mjera za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.
Mjere među ostalim obuhvaćaju jačanje stabilnosti opskrbe drvnim resursom, poticanje automatizacije, digitalizacije, robotizacije proizvodnje, povećanje prostornih kapaciteta i uspostavu kreditnih investicijskih programa i jamstava za osiguranje likvidnosti, naveo je.
"Očekuje se da će provedba ovih mjera osigurati dugoročnu održivosti i otpornosti na tržišne izazove u djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja", istaknuo je Vlajčić te dodao kako ukupni procijenjeni trošak provedbe iznosi 30,05 milijuna eura od čega je 26 milijuna eura osigurano za provedbu intervencijama Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), a ostatak za financiranje investicijskih aktivnosti poduzetnika u suradnji s Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
Dio mjera ne zahtjeva dodatna financijska sredstva jer su sredstva za njihovu provedba osigura u okviru redovitih aktivnosti nositelja mjera (Hrvatske šume, HGK, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije).