Vijest o dramatičnom letu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, čiji je zrakoplov navodno bio meta ometanja GPS signala pri slijetanju u Bugarsku, brzo se proširila medijskim prostorom. Početni izvještaji govorili su o sat vremena kruženja iznad zračne luke, gubitku navigacije i pilotima koji su se morali osloniti na papirnate karte. Međutim, detaljna analiza podataka koju je objavio Flightradar24, vodeći svjetski servis za praćenje letova, nudi znatno drugačiju sliku događaja.
Što se doista dogodilo tijekom leta?
Let luksuznim zrakoplovom Dassault Falcon 900 iz Varšave za Plovdiv 31. kolovoza doista je naišao na poteškoće, ali one nisu bile ni približno dramatične kako se prvotno tvrdilo. Prema njihovoj službenoj analizi, piloti su tijekom početnog prilaza Plovdivu prijavili "problem s GPS-om" i zatražili od kontrole leta odobrenje za alternativni pristup.
Kontrolori su odmah odobrili proceduru poznatu kao ILS (Instrument Landing System), standardni i siguran način slijetanja koji se oslanja na zemaljske radio signale umjesto na satelitsku navigaciju. Zrakoplov je potom, umjesto sat vremena kruženja, izveo manevar poznat kao "suza" (teardrop turn) kako bi se pravilno pozicionirao za novi prilaz pisti.
Cijeli proces produžio je let za svega devet minuta. Umjesto predviđenih 1 sat i 48 minuta, let je trajao 1 sat i 57 minuta. Zrakoplov je sigurno sletio bez ikakvih incidenata, a priča o papirnatim kartama i dugotrajnoj neizvjesnosti ostala je nepotvrđena.
Podaci govore drugačije
Stručnjaci iz Flightradara analizirali su sirove ADS-B podatke koje je zrakoplov slao tijekom cijelog leta. Ti podaci sadrže ključne parametre o kvaliteti navigacijskog signala. Dva najvažnija pokazatelja, NIC (Navigation Integrity Category) i NACp (Navigation Accuracy Category for Position), tijekom cijelog leta, od polijetanja do slijetanja, imali su vrijednosti koje ukazuju na odličan i stabilan GPS signal.
- Transponder zrakoplova prijavljivao je dobru kvalitetu GPS signala od polijetanja do slijetanja - zaključili su iz Flightradara.
Političke reakcije i kontradiktorne izjave
Unatoč tehničkim podacima, incident je izazvao političku buru. Glasnogovornica Europske komisije izjavila je da su od bugarskih vlasti dobili informaciju kako sumnjaju na "očito ometanje od strane Rusije". Kremlj je, preko glasnogovornika Dmitrija Peskova, takve optužbe odmah odbacio kao "netočne".
Dodatnu konfuziju unijele su i bugarske vlasti. Ministar prometa Grozdan Karadžov prvo je izjavio da "ne postoji niti jedan jedini dokaz koji bi podržao tvrdnju o utišavanju GPS signala". Samo nekoliko sati kasnije, bugarski premijer Rosen Željazkov rekao je da, iako trenutno nema dokaza, ometanje se ne može isključiti te je naložio dodatnu provjeru instrumenata u zrakoplovu.
Neki analitičari, poput Carlosa Pereza Ferrera, ocijenili su reakciju Europske komisije pretjeranom, nazvavši ih "kraljicama drame", dok su drugi povukli paralele s poznatim slučajem Hillary Clinton koja je lažno tvrdila da je u Tuzlu sletjela pod snajperskom vatrom.
Problem ometanja GPS-a je stvaran
Iako podaci za konkretan let Ursule von der Leyen ne ukazuju na ometanje, problem GPS interferencije u Europi je stvaran i u porastu. Regije oko Baltičkog i Crnog mora posebno su pogođene, a mnoge europske zemlje za to optužuju Rusiju i Bjelorusiju, smatrajući to oblikom hibridnog ratovanja.
Zanimljivo, analiza je pokazala da je isti zrakoplov, dan prije leta za Plovdiv, na putu iz Helsinkija za Varšavu doista doživio GPS smetnje iznad jugozapadne Estonije. To potvrđuje da je prijetnja stvarna, čak i ako u ovom slučaju nije bila uzrok problema. Zbog sve učestalijih incidenata, Europska unija planira pojačati svoje satelitske sustave i sposobnosti detekcije ometanja.
Na kraju, čini se da je "drama na nebu" bila više rezultat preuranjenih zaključaka i političke napetosti nego stvarne opasnosti. Piloti su se suočili s tehničkim problemom, reagirali su profesionalno koristeći standardne procedure, a zrakoplov je sigurno sletio.