Za ovakva nevremena u Istri zaslužni su oblik njezine obale, blizina Alpa i putanje ciklona iz Genovskog zaljeva. Dakle, ako suša pohara Dalmaciju, Istra uvijek može biti sigurna da će dobiti svoju porciju kiše.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pojasnila je tako profesorica geofizike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Maja Telišman Prtenjak klimatološko-topografske uvjete Istre zbog kojih je često na udaru žestokih oluja.
- Klimatološki uvjeti tog dijela Hrvatske takvi su da su pod čestim prolascima ciklona tijekom ljeta. Nakon što zahvate Istru, krenu dalje u Gorski kotar pa prema središnjoj Hrvatskoj. Ne spuštaju se južnije od Kvarnera, pa Dalmacija i Slavonija ostaju suhe - kaže prof. Telišman Prtenjak.
I oblik i reljef Istre, pojašnjava, pogodni su za nastanak olujnih oblaka.
- Istra je omeđena morem te je u obliku poluotoka koji je omeđen planinskim preprekama Ćićarijom i Učkom, što pridonosi razvoju konvektivnih sustava - kaže profesorica te spominje kako na tom području ti sustavi mogu imati i izdužen oblik, duž osi poluotoka, pa često prelaze Pazin. Moguća je tad pojava munja, nekad i tuče, sve ovisi o tome koliko je vlage u zraku i drugih dodatnih dinamičkih faktora, pojašnjava profesorica.
Potvrdila je kako Istra i inače spada u područje s najvećim brojem zabilježenih munja u Hrvatskoj. Na sve to, kaže, utječu i klimatske promjene te su već sad počeli primjećivati nove trendove.
- Klima nije jednoznačna i sad je vidljivo da bi oluje na tom području mogle biti učestalije i intenzivnije. Primijetili smo da one počinju malo ranije u kalendarskoj godini nego obično. Nekad je početak bio travanj za tučonosne oluje, no to se sad pomiče prema ožujku. Trendovi pokazuju da bi u tom dijelu godine bilo jačih, intenzivnijih oluja nego tijekom ljeta - kaže profesorica.
Kako je potvrdio i Državni hidrometeorološki zavod, Genovski zaljev za taj dio Hrvatske i dalje predstavlja najznačajnije područje razvoja ciklona. Formiraju se kad prizemni frontalni sustav naiđe na planinsku prepreku zbog koje hladan zrak biva prisiljen zaobići planinu. Odgovorili su i na pitanje predstavlja li klimatološki Trščanski zaljev novi Genovski zaljev.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Oba zaljeva (Tršćanski i Genovski) nalaze se na zavjetrinskoj (južnoj) strani Alpa, koje spada u jedno od najznačajnijih područja ciklogeneze u Sredozemlju. Mjesto nastanka ciklone na toj strani planinskog lanca ( Genovski zaljev, Tršćanski ili dolina rijeke Po), ali i sami intenzitet ciklone, rezultat je složene interakcije visinskih i prizemnih atmosferskih strujanja s orografskom barijerom. Ciklona se formira kada prizemni frontalni sustav naiđe na planinsku prepreku zbog koje hladan zrak biva prisiljen zaobići planinu. Istovremeno se u zavjetrini planine stvara polje sniženog tlaka zraka, odnosno plitka ciklona (tzv. sekundarna ciklona). Ciklona se potom s frontalnim sustavom premješta na istok, najčešće preko Jadrana. Takvi poremećaji tijekom ljetne sezone potiču izdizanje vlažnog i nestabilnog zraka iznad mora, čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj konvektivnih sustava s vrlo intenzivnim i obilnim pljuskovima - pišu iz DHMZ-a.
No, Genovski zaljev i dalje predstavlja najznačajnije područje ciklogeneze, osobito tijekom hladnijeg dijela godine, kada su prodori hladnog zraka s kopna učestaliji i intenzivniji, te kada je temperaturna razlika između hladnog zraka nad kopnom i toplijeg zraka nad morem još veća.