Dok se čeka potpuno gašenje požara u Vjesnikovom neboderu i trenutak kada će istražitelji moći zakoračiti u crni, spaljeni kostur zgrade, glavno pitanje je: Koliko će trebati da se otkrije što je zapalilo ovu zagrebačku ikonu i zašto se vatra širila neobuzdano?
O užarenim satima i onome što slijedi nakon što se dim napokon raziđe, razgovarali smo s Ivanom Ožanićem, magistrom sigurnosti i dugogodišnjim vještakom za požare. On poručuje: 'Tek sada počinje pravi posao'.
'Policija mora uslikati baš sve'
Čim vatrogasci dovrše borbu s vatrom, na scenu stupa policija. Ožanić naglašava da će njihov zadatak biti iscrpan. Sve treba snimiti, katalogizirati i dokumentirati.
– Treba napraviti minimum tri tisuće fotografija unutra i vani. Idealno bi bilo da zabilježe svaki korak, čak i kamerom na kacigi – kaže stručnjak.
Prvi zadatak: Pronaći točnu prostoriju u kojoj je sve počelo
Ožanić pojašnjava kako Centar za kriminalistička vještačenja mora izolirati mjesto gdje je vatra prvi put buknula, što se već nazire zahvaljujući snimci građanina koja pokazuje jedinu točku s plamenom u prvim minutama.
– Sad treba locirati taj prostor po katovima, pa po sobama, ljudi koji održavaju Vjesnik to znaju pa mogu reći tko je bio na tom katu u tim prostorijama. Također, policija mora utvrditi tko je bio zadnji, tko je posljednji ušao i izašao. Kriminalistička policija mora točno znati tko je kada otišao iz koje firme van, sve moraju evidentirati i ispitati, najviše one koji su bili u tom prostoru gdje je buknulo. Zatim se popisuje sva oprema u tom prostoru i provjerava protupožarna zaštita prema instalacijama i instalacijskim kanalima – objašnjava.
Ono što slijedi, kaže, nije nimalo brzo.
'Ovako velika vještačenja traju mjesecima'
U prosjeku, ovakvi slučajevi traju više mjeseci jer se mjesto požara mora više puta detaljno obilaziti.
– Centar za kriminalistička vještačenja to može riješiti brže jer ih ima više. Imaju fotografa, kemičara, inženjera strojarstva, elektrotehnike i bitno je sad da oni naprave što više fotografija i videosnimki. Bitno da oni ništa ne pomiču. Iza njih će morati doći neki vještak, za požare, elektrotehniku... Kod ovakvih požara morate biti multidisciplinarni vještak, iz više polja. Svaki vještak gleda samo svoje područje, a multidisciplinarni vještak sve promatra iz više područja odjednom, područja elektrotehnike, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite okoliša.. – poručuje Ožanić.
Statika je nepoznanica...
Statičar Mario Uroš za RTL je komentirao sadašnje stanje zgrade i upozorio da su visoke temperature ostavile trag koji se tek mora procijeniti.
– Konstrukcija je trpjela ekstremne uvjete i došlo je do degradacije nosivosti, ali još ne znamo koliko – pojasnio je.
Vatrogasci su, podsjeća, prijavili pucanje konstrukcije tijekom gašenja, što je jasan znak da se unutar betona događaju opasna naprezanja.
Dolazi najrizičniji trenutak...
Uroš objašnjava da je faza hlađenja jedna od najkritičnijih:
– Materijal se steže, puca i može doći do iznenadnih urušavanja. Zato je zabranjen pristup unutrašnjosti i okolici dok se temperatura ne stabilizira.
Tim statičara sutra će pregledati stupove, ploče i grede.
Hoće li se Vjesnik obnoviti ili rušiti?
Na pitanje ima li spasa za kultni neboder, Uroš kaže:
– Svaka se zgrada može obnoviti. Pitanje je samo isplativosti i volje vlasnika, a u ovom slučaju to je država.
Zbog rizika, oko zgrade su postavljeni sigurnosni koridori, a pristup je strogo zabranjen — ne samo zbog moguće destabilizacije, nego i zato što dijelovi fasade mogu padati bez upozorenja.