Platforma XUEX, koja je godinama privlačila ulagače iz cijele Hrvatske, urušila se prošlog petka i ostavila tisuće građana, uključujući mnoge Slavonce, bez uloženog novca. Obećanja o stabilnom prinosu, udvostručenju uloga i "novcu koji samo sjeda na račun" pokazala su se klasičnom Ponzijevom shemom.
Primamljive poruke glasile su: "Stabilan prinos od 1 posto uz početni ulog od 1000 eura, dva signala dnevno i novci samo sjedaju na Revolut". Da bi postali dio EG Investment Groupa, ulagači su morali uplatiti najmanje 1000 eura, otvoriti račun na Revolutu i instalirati aplikaciju XUEX. Sustav je izgledao jednostavno. Svakodnevno su stizala dva "signala" koja su članovi trebali potvrditi, a iznos na virtualnom računu rastao je iz dana u dan. Nakon mjesec dana aplikacija je prikazivala udvostručen ulog. Oni koji su doveli nove članove dobivali su dodatne signale, pa je priljev novca novih ulagača omogućavao isplate onima koji su ušli ranije.
Ključna caka bila je da se do "zarađenog" novca moglo doći tek nakon 52 dana. Ta je odgoda omogućila organizatorima da sustav održe dovoljno dugo i privuku što više žrtava. Dok su ulagači u grupama dijelili snimke svojih "dobitaka" i računa plaćenih tim novcem, stručnjaci su na društvenim mrežama upozoravali. Matematičar Toni Milun poručio je kako "ne postoji legalno ulaganje koje garantira udvostručavanje dobiti u par mjeseci". Ironično je, dodao je, što u ovakve sheme često ulaze ljudi koji ne vjeruju ni bankama ni državi, ali vjeruju nepoznatoj osobi s interneta. No upozorenja su nailazila na porugu.
- Sam sam u tome neko vrijeme. Sve funkcionira bez problema. Konkretno, ja sam za dva mjeseca sa 1000 eura došao na 7000 - hvalio se jedan ulagač.
Upravo su ti rani "dobitnici" služili kao mamac. Ekonomistica i bivša saborska zastupnica Ivana Mujkić objasnila je kako je "došlo samo do prelijevanja novca iz jednog džepa u drugi".
Idila je naglo prekinuta prošlog petka poslijepodne. Sustav se urušio, a aplikacija postala neupotrebljiva. U Telegram grupi javio se administrator poznat kao "profesor", pravim imenom Leo Smith, koji je napisao da je u tvrtku ušla "financijska inspekcija" te da sredstva neće biti dostupna idućih deset mjeseci. U istoj poruci ponudio je "novo ulaganje" u kojem bi organizacija pokrila 50 posto uloga – očit pokušaj da izvuče još novca od već prevarenih.
Profesor s osječkog FERIT-a Miljenko Švarcmajer upozorio je da je riječ o uigranoj kineskoj shemi "sha zhu pan" (klanje svinja).
- Ovo je uigrana shema koja se odvija u mnogim državama. U Indoneziji su se zvali Luex. Sad slijedi druga faza: Oštećenima će se početi javljati stručnjaci koji će im za naknadu obećati povrat izgubljenih sredstava. Molim vas da ne nasjedate bar na ovu fazu - rekao je Švarcmajer.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) piramidalnu shemu definira kao vrstu financijske prijevare u kojoj se potencijalnim ulagateljima nudi prilika za ulaganje uz obećanje visokih povrata, često iznad prosječnih tržišnih vrijednosti. Novac prikupljen od novih ulagatelja ne ulaže se u poslovnu aktivnost, već služi za djelomičnu isplatu ranijih članova.
Od postojećih ulagatelja traži se da dovode nove sudionike uz obećanje dodatnih profita, čime se formira struktura nalik piramidi. Prijevara se otkriva kada više nema dovoljno novih članova, a isplate prestaju. Jedan od najpoznatijih primjera je tzv. Ponzijeva shema, nazvana po Charlesu Ponziju koji je ovu praksu popularizirao 1920-ih godina.
Piramidalne sheme predstavljaju vrlo star oblik financijskih prevara, no čak i u 21. stoljeću mnogi ljudi ne prepoznaju njihovu opasnost. Rudimentarni oblici pojavljuju se još u antičko doba, a temeljna načela su ostala nepromijenjena unatoč napretku komunikacija, financija i tehnologija. Svaka piramidalna prevara nužno dolazi do kraha zbog svoje inherentne strukture. Samo mali krug pokretača ostvaruje zaradu, dok većina sudionika gubi svoja sredstva, često ušteđevinu.
Raspad takvih shema može dovesti do ozbiljnih financijskih i društvenih problema; povijest bilježi i slučajeve u kojima su piramide doprinijele oružanim sukobima i revolucijama. Moderni digitalni kanali omogućili su brže širenje i lakše prikrivanje pokretača shema, koji se nalaze na vrhu piramide.
Struktura piramide funkcionira tako da svaki novi član mora dovesti dodatne članove kako bi održao isplatu ranijim sudionicima. Primjerice, pokretač unovači dvije osobe i obećava im visok povrat ulaganja pod uvjetom da svaka od njih regrutira još dvije osobe. Sljedeća razina tako regrutira četiri, zatim osam, šesnaest i tako dalje. Stari članovi dobivaju dio uplate novih članova, a brzina širenja ovisi o tome koliko novih članova svaki sudionik mora unijeti u piramidu. U konačnici samo mali broj sudionika na vrhu piramide ostvaruje stvarnu zaradu, dok većina novopridošlih gubi svoja sredstva jer shema ne stvara stvarnu vrijednost.
Postoje znakovi koji mogu ukazivati na piramidalnu prevaru. Prvi i najvažniji je obećanje jako visokog povrata na investiciju uz mali ili nikakav rizik. Sigurne investicije imaju niske prinose, a visoki prinosi uvijek podrazumijevaju rizik. Stabilni visoki povrati također su razlog za sumnju, jer većina legitimnih investicija pokazuje varijacije u skladu s gospodarskim kretanjima. Drugi indikator je naglasak na regrutiranje novih članova, a ne na prodaju proizvoda ili usluga. U legitimnim poslovnim modelima većina zarade dolazi od vlastitih sposobnosti prodaje.
Iako su piramidalne i Ponzi sheme ilegalne u većini zemalja, neki legalni modeli, poput višeslojnog marketinga (MLM), dijele određene karakteristike. Članovi MLM-a zarađuju komisije ne samo od vlastite prodaje, već i od prodaje novih članova koje su regrutirali, no kod legalnih modela nije potrebno ulagati sredstva prije početka djelatnosti, a višak proizvoda kompanija otkupljuje. Kod MLM-a naglasak je primarno na prodaji proizvoda, dok kod piramidalne sheme naglasak ostaje na regrutiranju članova.
Pojava interneta i kriptovaluta dodatno je olakšala širenje piramidalnih prevara. Prevaranti koriste digitalne platforme, posebno društvene mreže i YouTube, da privuku žrtve obećanjima visokih prinosa. Sudionici se često traže da „lajkaju“ i dijele sadržaje ili uplate novac za razne zadatke, pri čemu se iznosi postupno povećavaju. Ako sudionik „pogriješi“, prevaranti traže još veći iznos, stvarajući ciklus gubitka dok se piramida ne uruši.
Piramidalne sheme u kriptovalutama funkcioniraju na isti način. Prevaranti obećavaju velike prinose na investicije u digitalne valute poput Bitcoina, Etera ili Solane, uz uvjet da investitori dovode nove članove. Projekti često nemaju stvarnu vrijednost i prikazuju se kao rudarski bazeni, investicijski fondovi ili početne ponude coina (ICO). Prema izvještaju iz lipnja 2023., u 2022. čak 7,8 milijardi dolara bilo je usmjereno u Ponzi ili piramidalne sheme u kriptovalutama.
Primjeri uključuju OneCoin i Bitconnect. OneCoin, djelovao između 2014. i 2019., promoviran je kao kriptovaluta veća od Bitcoina, ali zarada je dolazila isključivo od novih članova. Osnivačica Ruja Ignatova nestala je 2017., a suosnivač Karl Sebastian Greenwood osuđen je na 20 godina zatvora u rujnu 2023. Bitconnect, pokrenut 2016., obećavao je zaradu putem automatskog trgovinskog bota. Kad se shema urušila, vrijednost tokena drastično je pala, a osnivač Glenn Arcaro osuđen je na 38 mjeseci zatvora 2022. Ključna razlika između legitimnog kripto projekta i piramide jest u stvaranju stvarne vrijednosti. Pravi projekti nude inovativne proizvode i usluge, dok piramide ovise isključivo o priljevu novih investicija.
Piramidalne sheme prepoznaju se po nekoliko karakteristika: obećanje visokih prinosa bez rizika, naglasak na regrutiranju novih članova, nedostatak transparentnosti te odsutnost stvarnog proizvoda ili usluge. Za zaštitu, investitori trebaju provesti istraživanje o projektu i osnivačima, provjeriti transparentnost i dokumentaciju, izbjegavati prilike fokusirane na regrutiranje te osigurati da iza ulaganja stoji stvarni proizvod ili usluga.
Ako postoji sumnja da je osoba postala žrtva piramidalne sheme, preporučuje se prijaviti slučaj nadležnim tijelima, poput HANFA-e, i potražiti financijski i pravni savjet. Edukacija, oprez i razumijevanje mehanizama piramidalnih shema ostaju najefikasniji način zaštite od financijskih prijevara, navode stručnjaci.