Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je nastup na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu za oštru kritiku europskih energetskih politika, NATO saveza i međunarodnih odnosa, pritom iznijevši niz tvrdnji koje su izazvale pozornost, ali i sumnju u njihovu točnost. Euronewsov tim za provjeru činjenica, The Cube, analizirao je ključne dijelove njegova govora i usporedio ih s dostupnim podacima.
POGLEDAJTE VIDEO:
Trump je u više navrata ustvrdio da Sjedinjene Države od NATO-a „nikada nisu dobile ništa“, tvrdeći da Washington daje daleko više nego što prima te dovodeći u pitanje hoće li Savez stati uz SAD u slučaju napada.
- To je uvijek jednosmjerna ulica - rekao je, dodavši da nije siguran bi li NATO uzvratio istom lojalnošću.
No činjenice govore drukčije. Upravo su se Sjedinjene Države jedine u povijesti NATO-a pozvale na članak 5. Ugovora o zajedničkoj obrani, i to nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine. Saveznici su tada pružili opsežnu potporu SAD-u, od razmjene obavještajnih podataka i pojačane zaštite američkih objekata do prve NATO-ove protuterorističke operacije Eagle Assist.
Predsjednik je također izjavio da je SAD nekoć financirao „gotovo 100 posto“ NATO-a, no takva tvrdnja ne odgovara službenim brojkama. Prema podacima Saveza, američki doprinos zajedničkom proračunu NATO-a u razdoblju 2024. – 2025. iznosio je oko 15,9 posto, jednako kao i njemački. Čak i kada se gleda ukupna obrambena potrošnja, udio SAD-a nikada nije dosegao 100 posto, 2016. godine iznosio je oko 71 posto, a danas se procjenjuje na približno 66 posto.
Posebnu pažnju izazvale su Trumpove kritike europskih energetskih politika. Govoreći o Njemačkoj, ustvrdio je da zemlja danas proizvodi znatno manje električne energije nego 2017. te da su cijene struje porasle za čak 64 posto. Međutim, službeni podaci njemačkih institucija i Eurostata pokazuju da je rast cijena električne energije u tom razdoblju iznosio oko 29 do 31 posto. Stručnjaci ističu da je najveći rast zabilježen tijekom energetske krize 2022. i 2023., ponajprije zbog poremećaja u opskrbi plinom nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Trump je visoke cijene pripisao politikama obnovljivih izvora energije, koje je nazvao „novom zelenom prevarom“, a osvrnuo se i na Ujedinjeno Kraljevstvo, tvrdeći da danas proizvodi tek trećinu energije u odnosu na 1999. godinu. Podaci britanskih vlasti potvrđuju znatan pad proizvodnje, no stručnjaci upozoravaju da se on ponajprije odnosi na prirodan pad eksploatacije fosilnih goriva u Sjevernom moru, a ne na svjesno „nekorištenje“ resursa.
Američki predsjednik ponovio je i tvrdnju da je od početka svog drugog mandata okončao osam ratova diljem svijeta. Iako je njegova administracija sudjelovala u određenim diplomatskim inicijativama, analize pokazuju da su mnogi od navedenih sukoba i dalje neriješeni ili su se nastavili unatoč sporazumima o prekidu vatre. U nekim slučajevima, poput odnosa Srbije i Kosova ili Egipta i Etiopije, oružani sukobi tijekom tog razdoblja uopće nisu izbili.
Među spornijim izjavama bila je i ona o Grenlandu. Trump je rekao da su Sjedinjene Države nakon Drugog svjetskog rata „vratile“ Grenland Danskoj. Povijesni podaci, međutim, pokazuju da Washington nikada nije imao suverenitet nad tim teritorijem. Iako je SAD tijekom rata preuzeo obrambenu odgovornost za Grenland, danski suverenitet nad otokom nikada nije doveden u pitanje, a to je formalno potvrđeno obrambenim sporazumom iz 1951. godine.