Još je mrak bio u selu Šumeće kraj Slavonskog Broda, dok su prvi radnici pristizali. Hladan zrak mirisao je na dim i svježe nacijepana drva koja su lagano gorjela. Sredina je studenoga i u slavonskim selima počinje tradicionalno kolinje. Miris drva, svinjske dlake i rakije ponovno se osjeti u selima.
Domaćin je sve dočekao s prošlogodišnjim proizvodima, kulenom, kobasicom, slaninom i kojom čašicom svježe ispečene rakije. Doručak je bio kratak, a ubrzo se iz daljine čuo i domaćin: "Hajdemo momci, vrijeme je"'.
Kako tradicija nalaže, sve počinje ulaskom u svinjac i priprema se sajla. Vremena kad se svinja udarala maljem ili sjekirom, kako su radili stari, danas su prošlost. Prema Uredbi Vijeća EU, prije usmrćivanja svinja mora biti omamljena tako da potpuno izgubi svijest, u skladu s pravilima dobrobiti životinja. To znači strogu primjenu električnog omamljivača ili pištolja za omamljivanje.
Dvije se vatre pale istodobno, u jednom kotlu topi se mast i prže čvarci, a u drugom se kuhaju iznutrice za krvavice. U međuvremenu drugi dio ekipe reže meso. Odvaja se ono za kuhanje, ono za sušenje, komadi za kobasice. Naš domaćin imao je svinju od 170 kg, a samo za kobasice dobio je 50 kila mljevenog mesa.
- Pazite kakvu papriku koristite, sve o njoj ovisi - upozorava domaćin dok miješa smjesu. Otkriva nam i svoj "tajni" recept: 0,2 posto ljute paprike, 1,8 posto soli, 36 dekagrama slatke paprike, 40 dekagrama sitno rezanog luka i 10 dekagrama šećera na 50 kilograma mesa. Miješa se dugo, temeljito, a očišćena crijeva stoje spremna na stolu.
- Ma ne gadi nam se čistiti crijeva, kroz sve ove godine čovjek se navikne. Važno da sve bude dobro oprano da kobasica poslije ne smrdi - smije se domaćica.
Kad se i posljednja kobasica objesi, a posljednji čvarak izvadi iz masti, svi sjedaju na večeru. Tradicionalnu, starinsku, slavonsku. Juha, pržena jetrica, sarma od mesa kobasice, pečena ovogodišnja kobasica, pire krumpir. Na kraju salenjaci koje su žene pripremale cijelo popodne.
- Gubimo kvalitetu, sve je otišlo naopako. Ja svoje bravce tovim 20 mjeseci, hranim domaćom hranom, djetelinom, bundevom, ječmom, kukuruzom. A netko tko tovi sojom istu kilažu dobije za osam mjeseci. I potroši duplo manje hrane - kaže.
Dodaje kako se takvim brzim tovom gubi okus i ono po čemu je slavonska svinja, a kasnije i njezini proizvodi poznata.
Što se tiče budućnosti svinjokolje, nije optimističan.
- Mladi to neće. Njima je to opterećenje. Klaonica u Slavoniji baš i nema, sve je dalje, kompliciranije, nije to više kao prije. Mislim da će za nekoliko godina ovo biti rijedak prizor - zaključuje. Zbog svinjske kugle Vlada je uvele nove mjere za kolinje. Moraju se 48 sati ranije prijaviti lokalnom veterinaru koji mora pregledati meso.