Nekoliko danskih zračnih luka u srijedu navečer privremeno je obustavilo promet nakon što su neidentificirani dronovi ušli u njihov zračni prostor, što vlasti nazivaju dosad najozbiljnijim napadom na kritičnu infrastrukturu u zemlji.
Najduže zatvorena bila je zračna luka Aalborg, važna i za civilne i vojne letove, gdje su dronovi onemogućili promet na tri sata. Zračna luka Billund, druga najveća u Danskoj, bila je zatvorena sat vremena, dok su dronovi primijećeni i u blizini zračnih luka Esbjerg i Sønderborg, te vojne baze Skrydstrup, doma danskih borbenih aviona F-16 i F-35.
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen izjavio je da incident nosi obilježja "hibridnog napada", naglašavajući sustavnost i koordinaciju dronova na više lokacija. Nije isključio mogućnost da Kopenhagen zatraži konzultacije unutar NATO-a aktiviranjem članka 4. saveza.
Ministar pravosuđa Peter Hummelgaard rekao je da je cilj napada širenje straha, dok je premijerka Mette Frederiksen upozorila da se radi o "ozbiljnom napadu na kritičnu infrastrukturu". Iako izravni dokazi nedostaju, Frederiksen nije isključila mogućnost da iza svega stoji Rusija.
Rusija odbacuje optužbe
Kremlj i rusko veleposlanstvo u Kopenhagenu odlučno su zanijekali bilo kakvu povezanost s incidentima, nazivajući ih "insceniranom provokacijom" i "apsurdnim spekulacijama". Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da Danska ne bi trebala iznositi neutemeljene optužbe, dok je veleposlanstvo sugeriralo da bi slučaj mogao poslužiti za "eskalaciju napetosti u korist produženja sukoba u Ukrajini".
Glavni nadzornik danske policije Jens Jespersen potvrdio je da vlasti istražuju mogućnost lansiranja dronova s brodova u obližnjim vodama. Danske vlasti identificirale su tri ruski povezana tankera, Astrol 1, Pushpa i Oslo Carrier 3, kao moguće točke lansiranja. Od njih je samo Pushpa u srijedu navečer bila u blizini Aalborga.
Prema podacima praćenja plovidbe, Pushpa je već u četvrtak plovila jugozapadno kroz Sjeverno more, s ciljem prema indijskoj luci Vadinar. Ukrajinska vlada navodi to plovilo na popisu onih koja Moskva koristi za izbjegavanje sankcija, pri čemu često plovi bez osiguranja i pod zastavama pogodnih država, trenutačno Benina, koristeći i alternativno ime Boracay.
Zabrinutost u Europi
Incident u Danskoj drugi je sigurnosni slučaj s dronovima u samo nekoliko dana, nakon što su letovi u Kopenhagenu već bili obustavljeni ranije ovog tjedna. Europske vlasti posljednjih mjeseci bilježe sve češće upade ruskih dronova i slične incidente u NATO prostoru, što dodatno pojačava zabrinutost za sigurnost civilnog i vojnog zračnog prometa.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da savez "vrlo ozbiljno shvaća situaciju", naglašavajući važnost zaštite zračnog prostora članica.