Ono što nas brine kod ovog povećanja cijene police dopunskog osiguranja jest što nema transparentnosti i nije jasno što će to donijeti pacijentima, što će dobiti bolje i što će uopće dobiti, odnosno što će se to u sustavu uopće promijeniti tim viškom novca koji će se uliti u sustav. Druga problematika ove teme jest i to što osiguranici koji uplaćuju dopunsko svejedno moraju nadoplaćivati gotovo sve lijekove u ljekarni pa se postavlja pitanje čemu uopće služi dopunsko osiguranje. Onda bi bilo pošteno da dopunsko ne postoji i da svaki pacijent plaća određeni postotak za lijekove kao što je to u drugim zemljama Europske unije. A mi imamo to izmišljeno dopunsko koje samo bogati jednu instituciju i ne znamo što stoji iza toga - kazala je dr.sc. Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata referirajući se na najave poskupljenja dopunskog osiguranja i to za 60 posto.

Naime, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uputio je u javno savjetovanje prijedlog odluke kojom bi se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja povećala s dosadašnjih 111,49 eura na 180 eura godišnje, odnosno s 9,29 na 15 eura mjesečno. Posljednji put cijena dopunskog povećana je 2013. godine, a potrebu za poskupljenjem iz HZZO-a obrazlažu rastom ukupnih troškova zdravstvene zaštite odnosno poskupljenjem ugradbenih i potrošnih medicinskih materijala, povećanjem plaća u sustavu te rastu cijena u svim segmentima života koji su stvorili pritisak na financijsku održivost modela.

NOVA CIJENA POLICE HZZO o poskupljenju dopunskog osiguranja za 60 posto: 'Nismo mijenjali cijene punih 12 godina'

Karačić kaže i kako ih nije iznenadilo povećanje jer se cijena, objašnjava, zaista nije mijenjala i bila je jednaka za svih. No, smatra i kako bi sada trebalo uvesti kategorije.

- Ne može jedan zaposleni plaćati kao umirovljenik kojemu je i ova cijena do sada bila previsoka, a kamoli sad. Ovo će im biti novi udarac, a govorimo o onome na što imaju pravo, a to je zdravstvena zaštita – kaže Karačić koja kao netransparentnost u zdravstvenom sustavu vidi i "suradnju" privatnih poliklinika s javnim zdravstvom.

- Problem je što mi ne znamo na koji način određene poliklinike dobivaju ugovore sa državom, je li to na temelju poznanstava ili na temelju kvalitete. Ugovori se sklapaju za samo određeni broj nekih usluga i time se radi diskriminacija jer svaki pacijent ne može dobiti jednaku uslugu – zaključuje Karačić.