U pojedinim trgovinama ponovno problemi s otkupom ambalaže. Čitatelji se žale kako u istočnom dijelu Zagreba ne mogu predati ambalažu u nekim trgovinama. Ljudi dolaze, ali vraćaju se punih vreća, kažu.
Provjerili smo o čemu je riječ.
- Ambalaža se ne preuzima u iznimnim situacijama kad ovlašteni sakupljač ne može pravovremeno izvršiti preuzimanje, a to rezultira nedostatkom skladišnog prostora. Riječ je o privremenim i kratkotrajnim prekidima. U slučajevima kad ovlašteni sakupljač ne može preuzeti ambalažu, ponovni prihvat je omogućen čim ovlašteni sakupljač preuzme zaostalu ambalažu te se oslobodi skladišni prostor - odgovorili iz jednog trgovačkog centra, ali ne i kad će ponovni prihvat biti moguć.
Tražili smo odgovor i drugih, ali ga do zaključenja broja nismo dobili.
Tijekom turističke sezone trgovine i sustav često ne mogu pratiti količinu povratnih boca pa su gužve ispred automata ili na prodajnim mjestima svakodnevna slika.
Pritužbe građana da trgovine često odbijaju prihvatiti ambalažu prima i platforma Halo inspektore, a Josip Kelemen navodi kako su oni o svemu izvijestili i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nastavlja da osim Zagreba isti problem, ali ponovno i sa staklenom ambalažom, postoji na području Primorsko-goranske županije, gdje se i dalje nije normalizirao sustav preuzimanja.
- Svi kažu da je problem u drugom velikom otkupljivaču koji još nije pokrenuo svoj sustav za prikupljanje ambalaže. Potrošače ljuti jer su oni to platili, a sad ne mogu do naknade uz to što im se ona gomila. Građani, ali i turisti upozoravaju da obilaze gradove i nemaju gdje predati ambalažu - rekao je Kelemen.
On podsjeća kako je Fond objavio da se ambalaža mora preuzeti jer se normalizirao sustav u Hrvatskoj, ali na terenu jednostavno ne stignu preuzeti svu ambalažu na vrijeme.
'Nemamo kapaciteta'
- Stvaraju se čepovi, a trgovački lanci se pozivaju na Fond za zaštitu okoliša da nije osigurao dovoljno velike kapacitete za otkup i to je začarani krug, a jedini tko gubi u toj priči je potrošač - napominje Kelemen.
Nastavlja kako često, posebno sad na Jadranu, dolazimo do situacija u kojima se trgovački lanci pravdaju kako nemaju čovjeka koji bi brinuo i preuzimao ambalažu, iako za to postoji obveza.
- Fond je rekao da trgovac, ako se pokvari automat za prihvat ambalaže, mora osigurati u fizičkom obliku otkup, odnosno preuzimanje ambalaže. Ljudi nam dojavljuju kako se na Jadranu uredno brojni trgovci u brojnim gradovima i mjestima pravdaju upravo time. Drugo često opravdanje je kako su napunili skladišta te samo izvjese obavijest i odgovornost prebace na Fond. Neki tako pokušavaju izbjeći otkup ambalaže jer im je to dodatni posao za koji oni praktički nisu plaćeni. Imali smo dojava da pojedini trgovački lanci obavijest drže po mjesec ili dva - rekao je Kelemen.
Upozorava na to kako trgovci uredno naplaćuju povratnu naknadu za PET ambalažu.
- Pitanje koje se nameće kod onih trgovačkih lanaca koji ne preuzimaju ambalažu jest koliko im je novca ostalo po tih deset centi koje potrošači ne mogu vratiti? Koliko je milijuna boca ostalo nepokupljeno? To su stotine tisuća eura nepripadajuće dobiti - rekao je Kelemen.
Hrvatska ima dobar i uređen zakon, ali problem je što se u provedbi uvijek traže rupe, rekao je.
Kelemen je naveo i kako je na temelju inicijative potrošačke platforme i dojava građana povećan broj kontrola u Dalmaciji, na Kvarneru i u Zagrebačkoj županiji. U onim slučajevima gdje trgovine neopravdano građanima uskraćuju isplatu povratne naknade, Fond pismeno reagira, a po potrebi o tome obavještava i Državni inspektorat.
Imamo najnižu naknadu
Kad je u pitanju povratna naknada za PET ambalažu, Hrvatska je i dalje na začelju Europske unije. Od uvođenja sustava povratne naknade 2005. ona je iznosila 50 lipa. Prilikom prelaska na euro 2023. taj iznos konvertiran je u sedam centi po boci. Nakon brojnih pritisaka od 1. siječnja ove godine ta naknada je povećana na 10 centi.
Međutim, čak i s tim povećanjem, Hrvatska i dalje ima najnižu naknadu u EU, a druge zemlje bilježe mnogo veće iznose pa tako u Slovačkoj ona iznosi 15 centi, a u Njemačkoj i Austriji 25 centi.
Udruge su u javnom savjetovanju tražile da naknada iznosi najmanje 15 centi, ali to nije prihvaćeno.
Od 1. siječnja 2027. godine proširit će se postojeći sustav povratne naknade koji će obuhvaćati višeslojnu ambalažu poput tetrapaka te da bi se povratna naknada trebala proširiti i na ostalu ambalažu za tekuće jestive proizvode, poput pasirane rajčice ili octa.
U Hrvatskoj se na godinu vrati više od 80 posto ambalaže, a cilj je 2027. dostići 90 posto. Nova oznaka povratne naknade više nema iznosa, a građani i udruge nadaju se da će naknada rasti kako bi se građani više motivirali jer se sve boce koje se vrate recikliraju. Zato se boce s povratnom ambalažom ne bi trebale odlagati u spremnike ili vreće za plastiku.
U Hrvatskoj se vrati više od 800 milijuna boca godišnje.
10
centi iznosi povratna naknada za PET ambalažu
80%
ambalaže vrati se u trgovine, a potom se ona reciklira
90%
povrata ambalaže je cilj koji treba ostvariti do 2027. godine
800
milijuna plastičnih boca godišnje se vrati u sustav
25
centi povratna je naknada u Njemačkoj i Austriji
15
centi iznosi povratna naknada u Slovačkoj
40
centi iznosi povratna naknada u Finskoj
80
boca dnevni je limit po osobi za koji se može dobiti povrat novca