Rat na Bliskom istoku ušao je u treći tjedan, a brzi završetak sukoba još se ne nazire. Nastavljaju se međusobni zračni udari, dok Washington traži međunarodnu pomoć kako bi se normalizirao pomorski promet kroz Hormuški tjesnac. Međutim, dio saveznika zasad odbija sudjelovati u takvoj pomorskoj koaliciji. O mogućem trajanju sukoba i načinima njegova završetka govorili su gosti emisije Otvoreno na HRT-u – prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN, prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu te politički analitičar Denis Avdagić.
Cvrtila je istaknuo kako je u ovom trenutku vrlo teško procijeniti kada bi sukob mogao završiti. „U ovom trenutku teško je reći gdje bi mogao biti kraj. Možda postoje neki elementi koji nas upućuju kada bi se eventualno moglo doći do nekog završetka, ali i to je sada teško definirati“, rekao je.
Prema njegovim riječima, jedan od pokazatelja koji analitičari prate jest dinamika korištenja naoružanja i broj ispaljenih projektila. „Jedan od dobrih elemenata za analizu je količina naoružanja, odnosno ispaljenih raketa dnevno - koliko zapravo napadači - SAD i Izraela mogu izdržati u toj dinamici koju trenutno imaju. Procjene vojne govore između četiri i šest tjedana“, naglasio je.
Dodao je kako postoje i procjene prema kojima bi sukob mogao potrajati i dulje.
„Postoje analize da bi to moglo trajati i do dva mjeseca. Međutim, sada smo već u fazi kada, osim onoga što promatramo na bojnom polju, moramo promatrati i ono što se događa na političkom polju“, istaknuo je.
Politički analitičar Denis Avdagić upozorio je na sigurnosne rizike mogućeg slanja međunarodnih mornaričkih snaga u Hormuški tjesnac.
„U ovom trenutku bilo koja zemlja koja bi poslala svoju mornaricu u Hormuški tjesnac bila bi jednostavno meta“, rekao je. Dodao je kako bi takav scenarij mogao biti moguć tek u kasnijoj fazi sukoba, kada bi prestala izravna vojna djelovanja Sjedinjenih Američkih Država i Izraela prema Iranu.
S druge strane, profesor Goran Bandov istaknuo je da mnoge države zagovaraju diplomatski pristup rješavanju krize.
„Vidimo da prvenstveno europski saveznici, ali ne samo oni nego i primjerice Japan i Australija, svi pozivaju na diplomatski način rješavanja ovog pitanja“, rekao je. Prema njegovim riječima, trenutačno ne postoji politička volja za vojno rješavanje situacije, već prevladava nastojanje da se kriza riješi pregovorima i diplomatskim putem.
Stručnjaci zaključuju kako je trenutačno teško predvidjeti razvoj događaja, ali da bi konačno rješenje sukoba najvjerojatnije moglo doći kroz političke i diplomatske pregovore.