Trebao bi imati pravo na konstrukcijsku obnovu nakon potresa. Čekaš godinama. I onda država kaže da nemaš pravo na skupu konstrukcijsku obnovu, nego samo na puno jeftinije popravke. Jedan ovlašteni inženjer zaključi da zgrada ima takva oštećenja i da ju je potrebno ojačati inače će se pri sljedećem potresu urušiti, a drugi nakon četiri godine da se zgrada sasvim u redu. Upravo to trenutačno proživljavaju stanari zgrade u Draškovićevoj ulici u Zagrebu i izvan sebe su od šoka. Radili su sve što je trebalo po zakonu, čekali i na kraju izgubili pravo na financiranje obnove. Zadnja nada im je žalba. Ali to nije jedini ovakav slučaj, javili su se i još ljudi koji su prošli na isti način: oštećene zgrade sa žutom naljepnicom su pet godina od potresa postale zelene.
Je li država odlučila štedjeti na obnovi i ostaviti oštećene zgrade? Stanari Draškovićeve su uvjereni da jeste iako iz Ministarstva graditeljstva odbacuju takve navode.
- Jako smo neugodno iznenađeni nakon toliko čekanja. Utvrđeno je da bi se naša zgrada srušila u slučaju novog potresa, a ovim rješenjem smo dobili pravo na tek nekonstrukcijsku obnovu. Koja je onda svrha obnove i obećanje države da će ojačati oštećene zgrade?– poručuje Leo Zlodre, zamjenik predstavnice stanara zgrade u Draškovićevoj 36/1.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njihova zgrada je izgrađena davne 1912. godine i nakon potresa je dobila žutu naljepnicu. Država je i tada poručila da te prve naljepnice nisu jamac prava na obnovu, obećala je i nove preglede, ali se to nije dogodilo. Zbog pandemije, novog petrinjskog potresa i nedostatka novca. Stanari Draškovićeve su sami napravili novi krov jer je stari bio uništen u potresu. Platili su i tadašnjih 60.000 elaborat ovlaštenog vještaka koji je 2021. godine zaključio da su imali sreće što je udarni val potresa došao sa strane gdje je najbolji zid. U elaboratu koji smo imali na uvid je je utvrdio je i da zgrada treba biti konstrukcijski ojačana, te predložio koji sve radovi trebaju biti izvedeni. Stanari Draškoviće su zatim imali nevjerojatni administrativni peh. Predali su zahtjev za obnovu i elaborat upravitelju zgrade GSKG-u još krajem 2021. godine. A kada su nakon dvije godine pitali što je s njihovim slučajem, ispalo je da je službenica zadužena za njihov predmet otišla iz tvrtke, a zahtjev je ostao u ladici i nije ga podnijela Ministarstvu. Ipak, uhvatili su rokove i zahtjev je Ministarstvo primilo u prosincu 2023. godine. U ljeto prošle godine na teren izlaze zaposlenici novog ovlaštenog ureda koje je angažiralo Ministarstvo kako bi provjerili stanje zgrade. Oni zaključuju suprotno od prvog elaborata: da zgradi nije potrebna konstrukcijska obnova. Ministarstvo je sad postupilo po tome, dok stanari spremaju žalbu.
- Bili su ovdje 15-ak minuta, nisu niti ušli u stanove, nisu niti uzeli u obzir detaljni raniji nalaz. Sad smo angažirali nove projektant za žalbu i oni su zaključili da je potrebna konstrukcijska obnova. Rečeno nam je da se sada često događa da se smanjuje razina oštećenja jer država više nema novca. Ispada tako da mi koji smo kasnije došli na red moramo ostati živjeti u zgradama koje bi sljedeći potres srušio iako je kao cilj obnove postavljeno ojačanje zgrada - kaže Danira Gović, jedna od stanarki u zgradi. Stanari nas vode i u obilazak. Golim okom na stepeništu je vidljivo da se zgrada slegla s jedne strane, po zidovima su pukotine, u nekim stanovima je zid odvojen o nosivog(to je utvrđeno i prvim elaboratom kao važan element). U grupi ‘Potres u Zagrebu - Svi mi u centru’ smo našli još tri slučaja kada je zgrada iz “žute” postala “zelena” u objavama unutar zadnjih mjesec dana.
- Mi smo imali istu situaciju. Napisala sam prigovor s argumentima o starosti konstrukcije i priložila građevinsku iz 1930. Na kraju su odbili i kako je istekao rok za promjenu u nekonstrukcijsku sad nemamo ništa. Pregled je bio sramotan, trajao ako 15 minuta, žena je slikala mobitelom - napisala je jedna korisnica.
Iz Ministarstva graditeljstva koje vodi HDZ-ov Branko Bačić su nam poručili da sredstava za obnovu uopće nisu upitna, te da se ne radi o štednji. Objašnjavaju da su prve naljepnice nakon potresa bile dodijeljene preliminarno, te da ona ne definira smjer obnove, nego se pravo na obnovu utvrđuje upravo detaljnim nalazom ovlaštenog inženjera.
- Na temelju detaljnog pregleda i nalaza takva zgrada s “žutom naljepnicom” može rezultirati i nekonstrukcijskom obnovom ali i uklanjanjem (ako se utvrdi veće oštećenje zgrade) - objašnjavaju iz Ministarstva.
Samo što su u slučaju Draškovićeve i prvi i drugi nalaz napravili ovlašteni inženjeri s istim zadatkom, ali su utvrdili različito. Pitali smo i koliko je zgrada u zadnjih godinu dana prešlo iz “žute” u “zelenu” boju, ali taj podatak nismo dobili. Ističu da su stanarima Draškovićeve produžili rok za očitovanje, pa će konačna odluka biti donesena nakon što to učine.
Razgovarali smo i s inženjerom iz jedne poznate projektantske tvrtke koji je od početka bio na terenu, a i danas je angažiran za naknadne preglede.
- Nismo dobili nikakav naputak o spuštanju razine oštećenja. Ali sam sam napravio nekoliko takvih nalaza u kojima su objekti iz žute prešli u zeleno, ali i one u kojima je žuta naljepnica potvrđena i predložena konstrukcijska obnova. Uvijek radimo na temelju detaljnih pregleda i u skladu s pravilima struke. Tražimo i fotografije nastale nakon potresa. Razumijem ljude koji su toliko čekali i sve je trebalo ići brže, ali ostaje im pravo na žalbu - kaže nam taj projektant koji nije u slučaju Draškovićeve htio ulaziti u to koji je od dva inženjera koji su napravili dva različita nalaza u pravu. Ministarstvo nam je odgovorilo i da je u obnovu od potresa dosad uloženo 3,6 milijardi eura u Zagrebu i Banovini, a od ukupno zaprimljenih 2961 zahtjeva za konstrukcijsku obnovu u Zagrebu dosad ih je riješeno 1809, a 1.152 zahtjeva još čekaju.