Posljednjih godina često se može čuti kako zime više nisu kao što su nekada bile – blage su, s malo snijega i bez dugotrajnih razdoblja prave hladnoće. No, čini se da bi nadolazeća zima 2025./2026. mogla prekinuti taj trend. Vodeći meteorološki servisi, poput Severe Weather Europe, najavljuju sezonu dramatičnih kontrasta, gdje će se sudarati olujni utjecaji s Atlantika i prodori ledenog sibirskog zraka. Složeni globalni klimatski signali upućuju na povratak "klasične" zime, kakve pamtimo iz prošlosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Za razliku od jednostavnih meteoroloških obrazaca, prognoza za nadolazeću zimu ovisi o neobično složenoj igri globalnih klimatskih pokretača. Dva faktora ističu se kao ključna: fenomen La Niña i stanje polarnog vrtloga.
La Niña i polarni vrtlog
La Niña, hladna faza u Tihom oceanu, postavlja pozornicu za zimu u dva čina. U početku, tipično za La Niñu, jača mlazna struja donosi vlažan i blag zrak s Atlantika, što zapadnoj Europi jamči olujan i kišovit prosinac. Međutim, kako zima odmiče, La Niña pogoduje stvaranju blokirajućih anticiklona iznad Grenlanda. To slabi atlantski utjecaj i otvara "vrata" za prodor ledenog zraka iz Sibira prema srcu Europe.
Drugi ključni igrač je polarni vrtlog, prostrano područje hladnog zraka koje kruži iznad Arktika. Kada je vrtlog jak i stabilan, on zadržava hladnoću na dalekom sjeveru, osiguravajući blage zime u Europi.
No, prognoze za 2025./2026. upućuju na oslabljeni polarni vrtlog. Slabiji vrtlog teže zadržava hladan zrak, koji tada "bježi" prema jugu, uzrokujući dugotrajne valove hladnoće. Postoji čak i mogućnost iznenadnog stratosferskog zagrijavanja (SSW), događaja koji može potpuno poremetiti vrtlog i izazvati povijesne prodore hladnoće diljem kontinenta.
Od atlantskih oluja do sibirske hladnoće
Na temelju ovih signala, meteorolozi predviđaju zimu koja će se odvijati u dvije potpuno različite faze.
Prosinac 2025.: Očekuje se da će prvi zimski mjesec biti topliji od prosjeka u većem dijelu Europe. Zapadni i sjeverni dijelovi kontinenta bit će na udaru čestih atlantskih oluja, uz visok rizik od poplava i jakih vjetrova. Središnja Europa, uključujući i naše krajeve, bit će u prijelaznoj zoni, s promjenjivim vremenom, ali uglavnom bez ekstremne hladnoće.
Što čeka Hrvatsku i susjedstvo?
Za područje Balkana i južne Europe, pomicanje mlazne struje prema jugu povećava rizik od mediteranskih ciklona. To znači opasne zimske oluje s obilnom kišom uz obalu i jakim snijegom u planinama. Najopasniji scenarij je sudar vlažnog mediteranskog zraka s ledenom arktičkom masom koja prodire sa sjevera, što stvara idealne uvjete za razorne snježne oluje i ledene kiše na Balkanu.
Hladna zima u eri globalnog zatopljenja
Iako najava "staromodne" zime zvuči kontradiktorno u kontekstu globalnog zatopljenja, znanost nudi objašnjenje. Kako ističe i Europska komisija, opći trend zagrijavanja ne isključuje pojavu ekstremnih hladnih događaja. Štoviše, topliji oceani mogu "nahraniti" oluje s više vlage, što u sudaru s hladnim zrakom može dovesti do još intenzivnijih snježnih padalina.
Europa se treba pripremiti za zimu kontrasta koja će testirati energetsku infrastrukturu i sustave civilne zaštite – od poplava na početku do potencijalno povijesne hladnoće i snijega na kraju sezone.