Ako je cilj da imate iz tjedna u tjedan, iz vikenda u vikend manji promet u maloprodaji, onda je cilj postignut, no s time se apsolutno ništa ne rješava. Najveći problem je što inflacija posljedica nekih nečinjenja ili činjenja, uzrok je na drugoj strani i ona je makroekonomski fenomen. Na nju morate djelovati makroekonomskim mjerama fiskalne, monetarne politike, antimonopolnog zakonodavstva, zakonom o zaštiti potrošača, rekao je Luka Brkić, stručnjak za ekonomske politike i međunarodnu političku ekonomiju, o bojkotu. Naglašava da su cijene u maloprodaji jedna karika u lancu koja se zove inflacija, piše HRT.

NAJSLABIJI BOJKOT DOSAD Ispuhuje se interes? 'Rezultat je slabiji jer su uložena ogromna sredstva da se bojkot oslabi...'

Govoreći o mjerama bi građani mogli poduzeti da zaštite kupovnu moć kaže da mogu napraviti nešto u smislu kolektivnih akcija ili da se pojedinac sam propita kakva mu je košarica - kupujemo li i trošimo više nego što treba. Naglašava kako se puno hrane baca, što pokazuje da trošimo više nego što trebamo. Naravno, razlike u potrošnji ovise o dohotku i navikama, ali i naglašava da je naivno misliti da će se postići širi društveni učinak.  On se protivi potpunom ukidanju PDV-a na hranu. 

- Prvi razlog je teorijski - što se događa s ekonomsko disciplinom u RH. PDV je porezni oblik koji najbolje puni proračun i smanjuje poreznu evaziju. S druge strane, PDV je smanjen na značajan broj proizvoda i on se nalazi na pet posto koji ne može biti manji od toga po regulama EU. Dogodilo se da je proračun izgubio dva milijuna eura propuštenog prihoda - kaže Brkić.

POMOĆ KUPCIMA Od danas ograničene cijene za 70 proizvoda. Lidl stavio popis, 90% cijena je već duže jeftinije

Kaže kako potrošači zbog toga nisu imali niže cijene te da je pitanje gdje je razlika, a dodaje kako se može zaključiti da je u profitima. 

- Priča o PDV-u nije racionalna i ne postiže nikakve efekte. Druga je priča o poreznim opterećenjima. Kakav je porez na dohodak, porez na imovinu... da razgranate porezno opterećenje. Primjerice, socijalna politika se ne rješava s PDV-om - govori Brkić.

Brkić ističe da neke procjene govore da je 13 posto BDP-a, rezultat korupcije. Kaže da su u pitanju milijarde eura koje ne završe u proračunu, već u crnom tržištu i nekretninama. Za taj novac ne možete smanjivati neke porezne obveze.

- Mi u Hrvatskoj imamo niske kamatne stope na depozite i štednju, to znači da su ljudi skloniji tome da više troše pa se više zadužuju. Ljudi su rekli ako je inflacija, moja štednja se topi, idem više trošiti, nego štedjeti i to je logika situacije, zaključuje Brkić.