S prvim srpnjem stižu novi, pooštreni uvjeti kreditiranja - omjer mjesečne otplate novoga kredita i dohotka dužnika ne smije prelaziti 45 posto za stambene kredite, odnosno 40 posto za nestambene. Također, omjer kredita i vrijednosti nekretnine koju se stavlja pod hipoteku ne smije biti veći od 90 posto. Namjera je HNB-a time usporiti prekomjerno zaduživanje kućanstava, pogotovo kroz gotovinske kredite.
Otplata kredita osiguranih nekretninom ograničava se na trideset godina, a ostalih, nestambenih kredita na deset.
Zbog novih su pravila, najavljenih u siječnju, građani pohrlili po kredite po starim, mekšim uvjetima pa je samo u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno više od 650 milijuna eura stambenih kredita, a banke su i dalje pretrpane zahtjevima. Stroža pravila HNB-a prvo su trebala krenuti u primjenu 1. travnja, no odgođena su za tri mjeseca.
Nakon 1. srpnja, primjerice, supružnici koji imaju ukupna primanja 2500 eura mjesečno i kupuju stan po cijeni od 240.000 eura, na 25 godina i s kamatom od četiri posto, neće smjeti imati ratu kredita veću od 1125 eura, što je 45 posto od 2500 eura njihovih ukupnih primanja. Kako omjer kredita i vrijednosti nekretnine koju se stavlja pod hipoteku ne smije biti veći od 90 posto, novi dužnici će morati imati i novac za učešće.
Mnogi građani već sad ne mogu do kredita i stana, pogotovo mladi koji su tek ušli na tržište rada i imaju manja primanja. Teško im je, pritom, plaćati i skupe najamnine, zato što je za mali stan u Zagrebu potrebno izdvojiti od 500 do 600 eura mjesečno.
Dugoročno, postavlja se pitanje što će jednoga dana biti sa svim tim, danas mladim ili mlađim ljudima koji nekretninu ne mogu kupiti, a neće je naslijediti ni od roditelja. Kako će, osnovno je pitanje, u mirovini podmirivati trošak najma ako mirovine i dalje budu niske kao što su danas. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi otprilike koliko i mjesečna najamnina maloga stana u Zagrebu.
Dio banaka je i uoči 1. srpnja već uveo nove kriterije za odobravanje kredita, u slučajevima kad procijene da će se odobravanje kredita oduljiti i nakon tog datuma.
Kako je pokazala nedavno predstavljena publikacija o financijskoj stabilnosti, Hrvati i stranci u Hrvatskoj nekretnine puno više kupuju gotovinom nego na kredit - zadnje četiri godine na kredit su kupljene tek tri od deset prodanih nekretnina. Pritom, najmanje se na kredit kupovalo u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, a najviše u Međimurskoj, Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji, unatoč tome što je zagrebačka prosječna plaća veća od prosječne hrvatske plaće.