NATO se punom parom priprema na potencijalne ruske teritorijalne pretenzije u budućnosti. Estonija, Latvija i Litva grade 'Baltičku obrambenu liniju' kako bi zaštitile 966 km granice s Rusijom, piše Telegraph.
Obrambena linija predviđa izgradnju 1000 betonskih bunkera, 600 u Estoniji koja ima poveću rusku nacionalnu manjinu (oko 296.000, 21 posto ukupnog stanovništva). Kopaju se i rovovi, protutenkovski jarci, grade se skladišta streljiva i skloništa.
Iako su radovi u punom jeku, 'Baltička obrambena linija' trebala bi biti gotova za oko deset godina.
- Deset godina nam je potrebno da se pripremimo za suočavanje s ruskom prijetnjom. Putin nam neće dopustiti da čekamo tih 10 godina - pesimističan je bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
Dodao je da će najopasnije biti nakon primirja u Ukrajini. Baš su baltički političari i vojni vrh nekoliko puta upozorili da će tri bivše sovjetske republike na sjeveru i Moldavija biti sljedeća ruska meta ako rat u Ukrajini završi u njihovu korist.
Latvija, Litva i Estonija su već 'pokazale zube' Rusiji i povukle su se iz sporazuma o zabrani protupješačkih mina. Pridružile su im se i Poljska i Finska. Litva je otišla korak dalje pa je prošli mjesec napustila sporazum o zabrani kazetnih bombi.
- Spremni smo koristiti apsolutno sve kako bi se obranili od invazije - prokomentirala je litavska ministrica Dovilė Šakalienė odluku o potencijalnoj uporabi zabranjenog oružja kojim je svojedobno gađan i Zagreb.
Najviše uzbune je izazvao izvještaj danske tajne službe koja je iznijela prognozu po kojoj bi Rusija za šest mjeseci nakon rata u Ukrajini mogla biti spremna za lokalni rat, za dvije godine za regionalni rat u regiji Baltičkog mora, a za pet godina za veliki rat u Europi, ali bez uključivanja SAD-a.
NATO je još 2023. usvojio plan obrane 'svakog centimetra' na Baltiku uz pomoć Finske, Poljske i Njemačke. Trenutačno se u svakoj baltičkoj zemlji nalaze rotacijske snage NATO-a za odvraćanje Rusije.