Zbog rata na Bliskom istoku događa se rast cijena nafte diljem svijeta. Američka sirova nafta porasla je 35 posto na tjednoj razini, što je najveći zabilježeni rast od 1983. godine. Cijena Brenta skočila je oko 28 posto, što je najveći tjedni porast od travnja 2020. godine. Cijene će, kako tvrde analitičari, početi padati tek kada tankeri ponovno krenu kroz Hormuški tjesnac.
- Kako doznajemo, cijeli vikend u Vladi traju konzultacije, sve se analizira, kako bi se donijele odgovarajuće mjere da se ovo drastično poskupljenje goriva ne bi u konačnici osjetilo na džepovima građana. Što će konkretno poduzeti, Vlada će obznaniti u ponedjeljak ujutro na svojoj sjednici, a očekuje se da će ponovno ograničiti cijene goriva - rekla je Marina Brcković za Danas.hr.
Situaciju je komentirao i ekonomski analitičar Mladen Vedriš. Smatra da bi Vlada trebala naći balans između poskupljenja i razine istoga. Objašnjava da se poskupljenje može podnijeti na mjesec ili dva, ali da je ključno ravnomjerno podijeliti ga.
- Još uvijek jednim dijelom država i Vlada može intervenirati preko trošarina - a distributeri ne smiju sa maržama nastojati maksimizirati svoje rezultate. Ne zaboravimo, što točimo danas sutra ili u ponedjeljak na pumpi, nije proizvedeno od nafte po novim cijenama. Radi se itekako o zalihama, koje su formirane na bazi cijena koje su primjerene, a ne interventne. Tako da, mislim da Vlada sa iskustvom koje ima i proteklih kriza, od pandemije pa nadalje, ima instrumente, iskustva, da donese razumnu odluku jer, ono što je najbitnije, to se ne smije preliti na inflacijska očekivanja - rekao je.
Osim toga, mišljenja je da poskupljenje ostaloga, u ovom trenutku, nema opravdanja te da se ne bi trebalo dogoditi.
- Ukoliko gorivo poskupi 5, 6 ili 7 posto, to ne znači da svi artikli ili usluge moraju poskupiti toliko, jer udjel goriva ovisno o vrsti djelatnosti je 2, 3, 4 ili 5 posto. Tako da, inflacijska očekivanja i špekulacije, to je nešto što je najbitnije zaustaviti, obzirom na razinu inflacije koja je u Hrvatskoj, to se ne smije dogoditi. Tu Vlada ima i regulatorne mehanizme i mora djelovati - dodaje Vedriš.
Smatra da je skok od 24 centa ogroman i neprimjeren jer nafta koja se sad toči kupljena je po cijeni druge vrste.
Po vama, Vlada bi trebala produljiti subvencije na plin i struju nakon 1. travnja ili ne?
- Treba li Vlada produljiti subvencije na plin i struju nakon 1. travnja, to je pitanje za koje čitav mjesec još ima vremena. Što se tiče plina, ide kraj ogrjevne sezone i znatno će pasti potrošnja i potražnja imajući u vidu troškove grijanja. Što se tiče struje, stvar je delikatnija. Pitanje je koliko Vlada ili HEP iz proračuna može to snositi, a imali smo i prije situaciju - Europa nas upozorava - da subvencije moraju ići prema socijalno ranjivim skupinama, ili skupinama gdje je pitanje konkurentnosti, a to je biznis, a da to ne može biti opća mjera koja je financijski teško podnosiva, nije racionalna. Tako da u ovih tri tjedna sve te argumente treba odvagati, i ja bih rekao da je sreća da je kraj zime, što će ipak smanjiti potrošnju energenata i odluke će biti lakše donijeti i podnijeti - zaključio je Vedriš.