Najnoviji paket američkih sankcija protiv ruskih energetskih divova Rosnefta i Lukoila stvorio je golemi financijski udarac Vladimiru Putinu, i to u trenutku kada bivši predsjednik SAD-a Donald Trump tvrdi da postoji prostor za dogovor o okončanju rata.
Udarom na naftni sektor – najvažniji izvor prihoda ruske države – Washington je otvorio novu rupu u ruskom proračunu i prisilio Moskvu na ekonomsku utrku s vremenom. Procjene pokazuju da sankcije Putina mjesečno koštaju između 2,5 i 5 milijardi dolara, odnosno oko trećine ruskih prihoda od izvoza energenata.
Osim financijskog pritiska kod kuće, sankcije mijenjaju i političku sliku istočne Europe. Ruski poslovni i politički utjecaj, desetljećima duboko ukorijenjen na Balkanu, dramatično slabi.
„Ono što vidimo je precrtavanje sfera interesa“, rekao je Igor Novaković iz beogradskog Centra za međunarodne i sigurnosne poslove za britanski Telegraph. „Poslovni utjecaj Rusa, ali i politički interes koji dolazi s njime – gotov je.“
Bugarska preuzima Lukoil, Srbija pritisnuta na izbor
Bugarska, gdje Lukoil posjeduje najveću rafineriju i stotine benzinskih postaja, bila bi teško pogođena sankcijama. Kako bi spriječila paralizu energetskog sektora, vlada je preuzela kontrolu nad kompanijom i postavila državnog administratora, uz američki rok od šest mjeseci da se pronađe neruski kupac.
„Lukoil je bio krunski dragulj ruskog utjecaja“, ističe ekonomist Ruslan Stefanov. „Čak i u slučaju mira, Rusija ostaje suprotstavljena Europi. Odvajanje je ključno.“
U Srbiji, koja godinama balansira između Moskve i Bruxellesa, predsjednik Aleksandar Vučić priprema se preuzeti kontrolu nad Naftnom industrijom Srbije, u većinskom vlasništvu Gazproma. Rafinerija trenutno stoji jer sankcionirani NIS ne može legalno prodavati naftu.
Unatoč pomirljivim tonovima prema Moskvi, analitičari smatraju da je Kremlj izgubio ključni alat utjecaja u Srbiji te da će Beograd biti „gurnut prema Zapadu“.
Eksplozija „nepoznatih“ prodavača
Sankcije su gotovo ugasile izvoz Lukoila – pad od 89 posto u samo dva mjeseca – dok je Rosneft zabilježio pad od 28 posto. No Moskva brzo mijenja taktiku.
Kupnja ruske nafte i dalje je legalna; zabranjene su samo transakcije s sankcioniranim tvrtkama. Zato se prodaja sve češće odvija preko novih, „nepoznatih“ kompanija. Njihov udio u izvozu ruske nafte više je nego utrostručen i premašio milijun barela dnevno, pokazuju podaci tvrtke Kpler.
Analitičari procjenjuju da će Rusiji trebati dva do tri mjeseca da u potpunosti preusmjeri trgovinske kanale – slično kao Iran koji godinama funkcionira pod sankcijama.
Pad količine i cijene
Iako se izvoz možda vrati, prihodi će teže. Ruska nafta sada se prodaje uz veći popust: Indija plaća do 6 dolara manje po barelu, dok je u Kini cijena pala s premije do popusta od 4 dolara.
Ključno pitanje glasi može li ekonomski udarac prisiliti Putina na pregovore?
„Rusi se neće predati bez borbe“, upozorava Stefanov. „Ali ove sankcije su davno zakasnjele ako Zapad doista želi Rusiju za pregovaračkim stolom.“