Island je postao prva zemlja na svijetu koja je potencijalni kolaps ključnog sustava atlantskih oceanskih struja, Atlantske meridijanske obrtajuće cirkulacije (AMOC), proglasila pitanjem nacionalne sigurnosti i egzistencijalnom prijetnjom. Ova odluka islandske vlade omogućuje koordinirano planiranje u slučaju najgorih mogućih scenarija, uključujući ozbiljne poremećaje klime, poljoprivrede i gospodarstva.
„Riječ je o izravnoj prijetnji našoj nacionalnoj otpornosti i sigurnosti,” izjavio je islandski ministar klime Johann Pall Johannsson za Reuters.
„Po prvi put jedno konkretno klimatsko pitanje stavljeno je pred Vijeće za nacionalnu sigurnost kao potencijalna egzistencijalna prijetnja.”
POGLEDAJTE VIDEO:
Vitalni motor klime
AMOC je golemi sustav morskih struja koji prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru, sve do Arktika. Taj prijenos topline čini europske zime znatno blažima nego što bi bile bez njega. No, otapanje arktičkog leda i ledenog pokrova Grenlanda unosi velike količine hladne, slatke vode u ocean, što može poremetiti gustoću morske vode i zaustaviti ovu kružnu „pokretnu traku” planeta.
Znanstvenici upozoravaju da bi takav kolaps mogao izazvati nagli klimatski preokret: drastično zahlađenje Europe, posebno sjevernih i zapadnih područja, s mogućnošću pada prosječnih zimskih temperatura i do 10 stupnjeva Celzijusa u samo nekoliko desetljeća. Takav bi scenarij mogao pokrenuti svojevrsno moderno ledeno doba.
Učinci kolapsa AMOC-a ne bi se zaustavili na Europi. Znanstvenici navode da bi promjene u atlantskom strujanju mogle destabilizirati obrasce padalina o kojima ovise milijuni ljudi u Africi, Indiji i Južnoj Americi. Istodobno bi južna hemisfera mogla doživjeti ubrzano zagrijavanje, što bi dodatno ubrzalo topljenje antarktičkih ledenjaka.
„Postoji mnogo istraživanja o tome kada bi do kolapsa moglo doći, ali znatno manje o tome kako bi se društva nosila s njegovim posljedicama,” rekao je oceanograf Aleksi Nummelin iz Finskog meteorološkog instituta.
Island ne čeka — svijet oklijeva
Podizanjem ovog pitanja na razinu nacionalne sigurnosti, islandska vlada aktivirala je međuresorni plan procjene rizika. U razmatranju su mjere koje se tiču energetike, opskrbe hranom, infrastrukture i međunarodnog transporta.
„Morski led mogao bi ugroziti pomorski promet, dok bi ekstremni vremenski uvjeti mogli teško pogoditi poljoprivredu i ribarstvo – ključne sektore našeg gospodarstva,” upozorio je Johannsson. „Ne možemo si priuštiti čekanje na konačna istraživanja prije nego što počnemo djelovati.”
U listopadu je u Kopenhagenu održana radionica „Nordic Tipping Week”, koju je financiralo Nordijsko vijeće ministara. Šezdeset stručnjaka analiziralo je moguće društvene i ekonomske posljedice klimatskih prijelomnih točaka.
U međuvremenu, Irska, Norveška i Velika Britanija također pojačavaju istraživanja. Britanska vlada uložila je više od 81 milijun funti u proučavanje klimatskih sustava koji bi mogli dosegnuti točku bez povratka, iako procjenjuje da se nagli kolaps AMOC-a vjerojatno neće dogoditi u ovom stoljeću.
„Znanost napreduje brzo, a vrijeme za djelovanje istječe. Točka prijeloma mogla bi biti mnogo bliža nego što mislimo,” upozorio je Stefan Rahmstorf, oceanograf i klimatolog iz Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu.
Ledeno upozorenje svijetu
Znanstvenici već desetljećima upozoravaju da bi se AMOC, koji je već jednom kolabirao prije oko 12.000 godina, mogao ponovno urušiti ako globalne temperature nastave rasti sadašnjim tempom. Takav događaj ne bi samo promijenio klimu Europe, već bi preoblikovao cijeli globalni sustav oceana i atmosfere.
Island sada šalje jasnu poruku svijetu: vrijeme za djelovanje je sada. Kako se emisije stakleničkih plinova i globalno zatopljenje ubrzavaju, ledena prijetnja iz dubina Atlantika više nije hipotetska — već postaje stvarna briga za budućnost cijelog planeta.