Afrička svinjska kuga posljednjih je godina snažno promijenila sliku hrvatskog svinjogojstva. Brojne farme su zatvorene, kretanje životinja strogo ograničeno, a dio proizvođača našao se na rubu opstanka. No u samom žarištu bolesti postoji i iznimka - farma na kojoj, unatoč svemu, afrička svinjska kuga nikada nije potvrđena.
Iza nje stoji obiteljsko poduzeće Vallis grupa, koje nakon deset godina rada kreće u investicijski ciklus vrijedan oko 9 milijuna eura u sljedeće dvije godine. Želja im je dokazati da domaće svinjsko meso još ima budućnost, čak i u uvjetima bolesti, strogih propisa i snažne uvozne konkurencije.
Njihova priča otvara važno pitanje - može li hrvatsko meso opstati i razvijati se ili svjedočimo polaganom gašenju jedne proizvodne i prehrambene tradicije?
Farme u karanteni: Kako je svinjska kuga zaustavila promet, ali ne i planove
Iako se afrička svinjska kuga na njihovoj farmi nikada nije pojavila, Vallis grupa našla se unutar službeno proglašenog područja s ograničenjima. Propisi su ih svrstali u zonu zabrane prometovanja živih životinja, što je u praksi značilo da se tov mora zaustaviti.
Posljednjih šest mjeseci ostali su bez vlastite proizvodnje svinja za tržište, što je snažno pogodilo prihode. Unatoč tome, poslovanje je nastavljeno s dobiti, bez državnih potpora, zahvaljujući rezervama koje su sustavno stvarali tijekom prethodne dvije godine.
Istovremeno, biosigurnosne mjere bile su podignute na najvišu razinu: stroga kontrola ulaza i izlaza, jasni protokoli za ljude i vozila te kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja životinja. Rezultat je farma koja se nalazi u samom žarištu svinjske kuge, ali bez ijednog slučaja zaraze.
Za mnoge proizvođače tu bi priča završila. Vallis grupa, međutim, upravo u toj situaciji vidi početak nove faze u kojoj domaće meso može opstati samo ako postoji potpuna kontrola nad lancem proizvodnje, od praseta do prodajnog pulta.
Obiteljska tvrtka s jasnim pogledom unaprijed
Vallis grupa već danas posluje prema načelima održivosti, s naglaskom na biosigurnost, dobrobit životinja i transparentnost proizvodnje, a snažno se oslanja i na suradnju s akademskom zajednicom i europskim partnerima. Takav pristup omogućuje im da prate najnovije standarde u svinjogojstvu, ali i da zadrže jasnu vezu s lokalnom zajednicom i domaćim tržištem.
Oko devet milijuna eura ulaganja: Zatvoren sustav od farme do prerade
Sljedeće razdoblje obilježit će ulaganja vrijedna oko 9 milijuna eura, uz planirano korištenje EU fondova od 2026. godine. Cilj je stvoriti integrirani sustav koji može izdržati vanjske šokove i smanjiti ovisnost o tržišnim i zdravstvenim krizama.
Ključne faze investicijskog ciklusa uključuju:
- Tvornicu za preradu mesa u Marijancima - Na građevinskom zemljištu površine 8.890 četvornih metara, u neposrednoj blizini farme, planira se izgradnja pogona za preradu kapaciteta do 1.000 kilograma svježeg svinjskog mesa tjedno. Uz pogon je predviđena i pokretna klaonica. Vrijednost ove faze procjenjuje se na oko 2,2 milijuna eura.
- Krmačarnik kapaciteta 300 krmača - Izgradnjom novog objekta za matično stado, uz sustav držanja krmača u tjednom ciklusu prašenja s oko 180 odojaka te kružni sustav soba do prašenja, Vallis grupa želi osigurati vlastitu, stabilnu i kvalitetnu prasad za tov. Time se uklanja ovisnost o uvozu i povećava sigurnost proizvodnje. Ulaganje u ovu fazu iznosi oko 1,5 milijuna eura.
- Ulaganja u farme - Ukupna ulaganja u farmski dio proizvodnje povećavaju se na 3,5 milijuna eura, čime se dodatno jača kapacitet, biosigurnost i dugoročna održivost sustava.
Sveukupno, ulaganja u proizvodnju (farmu, krmačarnik, tov, klaonicu i preradu) dosežu oko 9 milijuna eura, što predstavlja značajan iskorak za jedno obiteljsko poduzeće u sektoru koji se posljednjih godina suočava s velikim izazovima.
Butici umjesto klasičnih mesnica: Sedam lokacija, jedan potpis
Drugi ključni stup razvoja je maloprodaja. Vallis grupa ne želi još jednu klasičnu mesnicu, nego mrežu mesnih butika u kojima je jasno tko stoji iza proizvoda, gdje je meso uzgojeno i kako je prerađeno.
Prvi butik trenutačno se uređuje uz zagrebačku tržnicu Kvatrić i služit će kao pilot-projekt, s investicijom od oko 160.000 eura po lokaciji. Plan za sljedeće tri godine uključuje ukupno sedam butika: tri u Zagrebu, jedan u Samoboru, jedan u Rijeci te dva u Sloveniji, u Mariboru i Ljubljani.
Ukupna vrijednost ulaganja u maloprodajnu mrežu procjenjuje se na oko 1,1 milijun eura.
Uz to, u Samoboru je kupljeno građevinsko zemljište blizu centra grada, gdje se planira izgradnja poslovne zgrade s dva stana, vrijedne do 600.000 eura, koja će služiti kao administrativno i organizacijsko središte.
Genetika, teže svinje i meso koje ima okus
Osnova konkurentnog proizvoda nije samo infrastruktura, nego i kvaliteta mesa. Vallis grupa koristi Danbred genotip prasadi za tov, jedan od najpoznatijih europskih sustava genetike svinja.
Riječ je o tropasminskom križanju koje objedinjuje danske linije landrasa i jorkšira s terminalnim nerastom duroka. Takva genetika osigurava visoku mesnatost, optimalan udio intramuskularne masti, stabilnu pH vrijednost i dobru sposobnost vezanja vode, što rezultira sočnijim i aromatičnijim mesom.
Uz genetiku, tvrtka se svjesno usmjerava na teže svinje, iznad 160 kilograma, koje daju meso bliže tradicionalnom slavonskom okusu - s prirodnim odnosom mesa i masti, pogodnim i za svježe komade i za suhomesnate proizvode.
Sušenje na drva: Spoj znanja i tradicije
Plan proizvodnje ne završava na svježem mesu. U fokusu su i trajni te polutrajni proizvodi, koji će dozrijevati klasičnim postupkom sušenja na drva.
U kombinaciji s modernom genetikom, strogom kontrolom higijene i suvremenim tehnološkim standardima, taj tradicionalni pristup donosi ono što industrijska proizvodnja sve teže nudi - karakter, miris i okus koji podsjećaju na slavonske podrume i pušnice.
Ljudi i znanje kao temelj opstanka
Investicije ne donose samo objekte i opremu, nego i nova radna mjesta. Vallis grupa planira zaposliti 35 do 38 djelatnika, od čega oko 15 s visokom stručnom spremom - od tehnologa i veterinara do ekonomista i stručnjaka za maloprodaju.
Takva struktura znanja nužna je ako domaće meso želi biti više od etikete i uspješno konkurirati velikim međunarodnim sustavima.
Može li hrvatsko meso ipak uspjeti?
Na pitanje iz naslova nema jednostavnog odgovora. Afrička svinjska kuga pokazala je koliko je sektor ranjiv, a uvoz i niske marže dodatno opterećuju domaće proizvođače. Ipak, primjer Vallis grupe pokazuje da postoji put koji ne znači samo preživljavanje, nego aktivno oblikovanje budućnosti.
Taj put uključuje zatvoren proizvodni sustav, ulaganja u genetiku i biosigurnost, vlastitu preradu i klaonicu, razvoj butika umjesto klasičnih mesnica te proizvode koji se razlikuju po okusu, porijeklu i načinu proizvodnje.
Hoće li to biti dovoljno, ovisit će i o potrošačima. Ako budu tražili jasno podrijetlo, kvalitetu i okus koji podsjeća na ono što su jeli nekad, ovakvi projekti mogli bi postati pravilo, a ne iznimka.