S vremena na vrijeme s naslovnica domaćih medija zaskočit će vas pitanje o tome koliko su Hrvati financijski pismeni. Možemo se složiti o neospornosti važnosti ove teme, ali se uglavnom suočavamo sa stereotipom da i ovdje kaskamo za razvijenijim Zapadom. Istina ne bi mogla biti udaljenija od stvarnosti, barem kad je riječ o teorijskom dijelu financijske pismenosti.
Hrvati u teoriji stoje super! Ali...
Prema recentnom istraživanju HNB-a, građani Lijepe Naše nisu samo odlični učenici, čija znanja iz financijske pismenosti kontinuirano rastu, nego ozbiljno konkuriramo i članicama OECD-a!
Inače, prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60%. Ukupna ocjena kombinacija je financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. Usput, sjajno stojimo i kad je riječ o digitalnoj financijskoj pismenosti. Ipak, problematično je što s praksom stojimo lošije negoli s teorijom.
Značenje trećeg mirovinskog stupa
Iako postoje mnogi načini da dugoročno planiramo svoje financije, nerijetko zaboravljamo na značenje trećeg, odnosno dobrovoljnog mirovinskog stupa. S obzirom na to da alarmantne dvije trećine građana kao izvor buduće mirovine navode prvi stup mirovinskog sustava te da samo 10 % nas planira koristiti i treći, nećemo pogriješiti shvatimo li te podatke kao indikaciju za nedovoljno razumijevanje dugoročne održivosti naših financija. Pristupimo li, s druge strane, ovoj investiciji pravodobno, možemo si itekako osigurati stabilnu budućnost.
S obzirom na starenje stanovništva, sve manji broj radno aktivnih građana i sve veći udio umirovljenika, jasno je da se neće moći održati postojeća razina mirovina. U tom kontekstu, provjerili smo kako naši sugrađani "dišu". Prva se oglasila Nina, 40-godišnjakinja iz Zagreba.
- Iskreno, drugi stup ne gledam i ne provjeravam nikad jer zapravo niti ne znam kako se provjerava stanje na njemu. Za treći stup dobivam mailove svaki mjesec, pa sam u to upućenija, a i dogovorila sam kod poslodavca da mi taj iznos uplaćuju iz bruta, što onda znači da neto uplaćujem mnogo manji iznos nego što mi sjeda na račun fonda te onda na kraju godine imam pravo i na poticaje od države za te uplate. U svakom slučaju trebala bih se više informirati o drugom stupu, u njega sam smještena automatski i zapravo uopće ne znam kako on posluje. Treći sam birala sama, pa sam bolje informirana i čini mi se da oni šalju više obavijesti o stanju, tako da sam u toku - otkriva nam Nina.
Naša iduća sugovornica pokazuje značajno veći interes za svoja ulaganja u treći mirovinski stup.
- Što se tiče stanja na računu u trećemu mirovinskom fondu, vidim ga u aplikaciji netbank, također dobivam stanje svaki mjesec na mail. A što se tiče stanja na računu u drugom stupu, znam da izvještaj dobivam jedanput godišnje, ali iznos nije izražen u eurima, pa iskreno nemam pojma koliko novca imam na računu. Ne interesiram se kako posluje moj fond, mislim da sam u kategoriji A, trebala bih se o tome više interesirati jer godine prolaze. Uvijek je bolje biti u fondu koji bolje posluje jer ćeš na kraju imati na računu više novca - zaključuje 45-godišnja Marina.
Za pametne odluke nikad nije prekasno
Na ovo se pitanje kratko osvrnulo još dvoje sugovornika. Oni dugoročnom planiranju svoje budućnosti pristupaju bitno drugačije od maločas izloženih iskustava. Toma (33) zbog straha da će mu "inflacija ionako pojesti taj sitniš" niti ne provjerava stanje na svojim računima, a Goga (41) priznaje da je o tome potpuno neupućena.
- Treći uopće ne uplaćujem, drugi nisam pogledala. Užas, znam, moram to promijeniti - potpuno je otvorena.
Vaša budućnost u Vašim rukama
Kad govorimo o financijskoj pismenosti, često se sve svodi na razumijevanje osnovnih pojmova - kamata, kredita, ulaganja, rizika. No istinska financijska pismenost pokazuje se u praksi, u svakodnevnim odlukama koje oblikuju našu budućnost. Upravo je dobrovoljna mirovinska štednja, odnosno treći stup, jedan od najkonkretnijih pokazatelja koliko svoje znanje stvarno znamo primijeniti. Dok prva dva stupa funkcioniraju automatski, treći zahtijeva našu odluku i proaktivnost, a time i razumijevanje šire slike.
Ulaganjem u dobrovoljni mirovinski fond dugoročno povećavamo vlastitu financijsku sigurnost jer se sredstva koja uplaćujemo ne koriste za isplatu tuđih mirovina nego ostaju isključivo na našem računu, nasljediva i poduprta prinosima fonda. Drugim riječima, to nije izdvajanje nego ulaganje u vlastitu budućnost.
Kad tu odluku promatramo iz kuta financijske pismenosti, prednosti trećeg stupa postaju još jasnije. Ne samo da sami biramo koliko i kad uplaćujemo - mjesečno, kvartalno ili godišnje - nego nas država dodatno potiče s 15% godišnjih poticaja, do maksimalno 99,54 eura. To znači da već redovitim izdvajanjima od 55,30 eura mjesečno osiguravamo maksimalan prinos iz državnih sredstava. Kroz godine ta se ulaganja i prinosi kumuliraju, stvarajući stabilan temelj za manje aktivnu fazu života. Zato je važno shvatiti da financijska pismenost ne prestaje razumijevanjem pojmova nego počinje kada donesemo odluku o djelovanju. A kad je riječ o dugoročnoj sigurnosti i odgovornom odnosu prema novcu, treći stup nudi upravo ono što financijski osviješten pojedinac traži - pametnu, fleksibilnu i nagrađivanu štednju za mirniju budućnost.