Oči su nekad veće od želuca, pa u restoranima nerijetko pri napadaju gladi naručimo veliku količinu hrane koju na kraju ne možemo pojesti. Kod kuće ostatke lako pretvorimo u sutrašnji ručak, ali u restoranima oni prečesto završe u kanti. Da bi spriječili bacanje hrane, restorani diljem svijeta osmišljavaju neobična i kreativna rješenja. Od kazni za pretrpane tanjure do javnih hladnjaka - donosimo vam najzanimljivije trendove koji mijenjaju način na koji jedemo.
Koncept 'food sharing'
Umjesto da svatko naručuje svoje jelo, na stol se stavlja nekoliko različitih jela koja svi gosti dijele. Na ovaj način smanjuje se rizik da će netko naručiti previše ili ostaviti pola porcije pa se smanjuje i količina otpada, ali i povećava interakcija između gostiju. Prvenstveno su se ovim konceptom koristili isključivo u kućanstvima, a korijene vuče iz Kine i Indije. Štoviše, neka jela iz ovih zemalja i osmišljena su da se jedu na taj način.
Međutim, kako se svijet suočava s problemom bacanja hrane, pojedini restorani odlučili su uvesti ovaj trend. Među njima je i poznata Noma iz Kopenhagena, gdje već gotovo 15 godina njeguju ovaj običaj.
'All you can eat' s penalima
Ovaj koncept u Hrvatskoj nazivamo švedskim stolom, no postoji razlika. Pravilo je jednostavno: platite određeni iznos i svatko uzima koliko hrane želi. Ali sve što je na tanjuru morate i pojesti. U slučaju da ostane hrane, stiže dodatna naplata. Ova strategija nastoji spriječiti da oči budu gladnije od trbuha i potaknuti goste da uzmu onoliko koliko im stvarno treba.
Jedan od primjera dolazi iz Engleske. Pub The Star Inn naplaćuje 2,40 funti (2,78 eura) po tanjuru u slučaju da ostane viška hrane. Premda se restoran suočio s mnogobrojnim kritikama zbog toga, vlasnik je rekao da neće odustati jer je glavni cilj smanjiti bacanje hrane.
Kazne za bacanje hrane
Kina se godinama suočavala s velikim problemom bacanja hrane. Rezultati su u jednom trenutku pokazali da se samo u Pekingu i Šangaju godišnje baci oko 18 milijuna tona hrane.
Zato su vlasti odlučile nešto poduzeti - uveli su zakon koji restoranima dopušta da naplate naknadu gostima koji ostave previše hrane. S druge strane, restorani koji navode goste da naruče više nego što im je potrebno, s ciljem dodatne zarade, također mogu biti kažnjeni. Isto vrijedi za restorane koji sami bacaju velike količine hrane.
Zakon se pokazao vrlo učinkovitim jer, osim što je utjecao na ponašanje ugostitelja i potrošača, učinio je bacanje hrane društveno neprihvatljivim i sramotnim.
'Zero waste' obroci
Ovo načelo podrazumijeva praksu u kojoj se u cijelom procesu od nabave do posluživanja nastoji izbjeći stvaranje otpada. Hrana se nabavlja izravno od proizvođača, a ostaci hrane kompostiraju se u vlastitom komposteru u restoranu.
Prvi restoran koji se odlučio na ovaj korak je Silo iz Londona. Nakon otvaranja 2014. postao je prvi restoran koji nema kante za smeće. Nadalje, vlasnik restorana objašnjava kako ambalažu vraćaju dobavljačima ili recikliraju, staklo pretvaraju u posuđe, plastiku u dekorativne predmete, a fermentacijom od ostataka stvaraju nove sastojke.
Javni hladnjaci
U nekim gradovima u Švicarskoj postavljeni su tzv. javni hladnjaci ili "food shelves". Funkcioniraju tako da građani i restorani ondje ostavljaju višak hrane blizu isteka roka trajanja, a svi zainteresirani mogu je besplatno uzeti.
Najčešće je riječ o voću, povrću, kruhu i drugim osnovnim namirnicama, pa ponuda varira iz dana u dan. Zbog sigurnosti zabranjeni su zamrznuti proizvodi, otvorene posude, pripremljeni obroci i alkohol. Restorani i prodavači hrane moraju jamčiti da je donirana hrana sigurna, a švicarski zakon dopušta konzumaciju zatvorenih proizvoda i do godinu dana nakon isteka preporučenog roka. Inicijativa smanjuje bacanje hrane i pomaže onima kojima je najpotrebnije.
Kako Hrvatska stoji s ovim inicijativama?
Nažalost, većina ovih praksi još nije zaživjela kod nas, a brojevi potvrđuju da su itekako potrebne. Naime, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Republika Hrvatska proizvodi 71 kilogram otpada hrane po stanovniku godišnje. To je signal da svi, i restorani i kućanstva, moraju voditi više računa o tome kako koriste hranu. Koliko god restorani mogu smanjiti bacanje hrane boljim praksama, jednako važnu ulogu imaju potrošači.
Dobra je vijest da se i kod nas počinju pokretati inicijative koje idu u pravom smjeru. Jedna od njih je projekt "Pojedi me do kraja", koji podsjeća da svaka namirnica zaslužuje biti iskorištena do zadnjeg zalogaja. Projekt su pokrenuli Metro i 24sata, a riječ je o mreži restorana s oznakom "Pojedi me do kraja", u kojima možete zatražiti da vam zapakiraju ostatke obroka za doma. Tako gosti imaju dodatni obrok, štede novac i, što je najvažnije, smanjuje se bacanje hrane.
Više informacija i korisnih savjeta pronađite na micrositeu, gdje možete i sudjelovati u nagradnom natječaju - pošaljite nam jedan svoj recept od ostataka hrane i imate priliku osvojiti obrok u jednom od restorana koji sudjeluju u akciji!