Kopenhagen je poznat kao jedan od najodrživijih gradova na svijetu. S ambicijom da postane prvi ugljično neutralan glavni grad, nudi mnogobrojne inovativne pristupe u svakodnevnom životu, od biciklističke infrastrukture, preko obnovljivih izvora energije, do pametnih rješenja za uštedu energije u domovima. Kopenhagen ima 397 kilometara biciklističkih staza i godinama sustavno ulaže u održivu mobilnost i zelenu energiju. Danska teži tome da do 2050. postane prva zemlja na svijetu potpuno neovisna o fosilnim gorivima, a već danas solarna i energija vjetra čine 63 % potrošnje električne energije. Gotovo sva kućanstva u Kopenhagenu priključena su na sustav daljinskog grijanja, dok je velik dio hotelskih soba ekološki certificiran ili se hladi vodom iz gradske luke, čime se znatno smanjuju emisije CO₂. Grad kontinuirano elektrificira javni prijevoz. Održiv način života dodatno se ogleda u visokoj potrošnji organske hrane i razvijenom sustavu povrata ambalaže, a inovativni projekti poput korištenja lučke vode za grijanje i hlađenje kulturnih zgrada potvrđuju Kopenhagen kao jedan od vodećih održivih gradova u svijetu.
Iako gradovi uvode sve više održivih rješenja i pametnih sustava za uštedu energije, važno je istaknuti da odgovornost za štednju energije ne počiva samo na "leđima" zajednice ili lokalne uprave. Svaki pojedinac može i treba pridonijeti smanjenju potrošnje energije u svojem domu. Kako je živjeti u takvom ekološki osviještenom gradu, govori nam Emil Kjerte, znanstvenik koji je dio života proveo i u Zagrebu.
Danac s hrvatskim iskustvom življenja
Emil Kjerte 39-godišnji je danski povjesničar, koji je dio doktorskog studija proveo i u Hrvatskoj te se nedavno vratio u Kopenhagen. Koliko je, u samo nekoliko godina, dobro svladao naš jezik, dokazuje podatak da smo s njim razgovarali na hrvatskom.
- Kopenhagen nudi prilično mnogo u pogledu kulture, događaja, koncerata i dinamičnog noćnog života. Također je vrlo internacionalan grad, što pridonosi njegovoj kulturnoj raznolikosti. Međutim, u usporedi sa Zagrebom može se reći da je ovdje malo manje opušteno i nema toliko druženja u kafićima. Tempo se čini malo bržim u Kopenhagenu, kaže nam.
Budući da je odrastao u neposrednoj blizini danske metropole, njezin užurbani tempo nikad mu nije bio kulturološki stran, a, kao i mnogi njegovi zemljaci, jednu od najvećih prednosti života u Kopenhagenu vidi u pristupu održivosti. Problemi s kojima se susreće nisu toliko različiti od onih koji more mnoge od nas.
- U Kopenhagenu je upravljanje otpadom vrlo učinkovito i grad se osjeća uglavnom čistim. Međutim, najam i cijena stanova vrlo su visoki, što otežava život za ljude koji nisu bogati te produbljuje nejednakost u znatnoj mjeri - otkriva Kjerte.
Grad - biciklistička Meka
Osim po cijenjenoj tradiciji dizajna, Danci, a osobito stanovnici glavnoga grada, poznati su po ljubavi prema biciklima.
- Praktički sve ceste u gradu imaju biciklističke staze, što smanjuje opasnost voženja biciklom. Tijekom špice promet je prilično gust, s gužvama na cestama i prepunim metroima. Ipak, biciklistima gužva predstavlja znatno manju smetnju. Vožnja biciklom u Kopenhagenu vrlo je intenzivna tijekom špice, ali rekao bih da mnogo ljudi na biciklima smanjuje pritisak na druge prometne pravce u gradu. Voze se i tijekom zime, zapravo u svakakvim vremenskim uvjetima.
Neće vas iznenaditi da tome uvelike pridonosi i danska kultura ponašanja u prometu.
- Što se tiče ponašanja u prometu, rekao bih da je prilično dobro. Biciklisti obično daju znak rukom kad skreću ili se zaustavljaju, što pomaže u izbjegavanju nesreća. Povremeno možete čuti pokoju prepirku i viku, ali mislim da Kopenhagen nije lošiji nego drugi gradovi u ovom smislu - iskreno opisuje Emil.
U društvu koje snažno promiče održivost nameće se pitanje koliko su građani spremni reagirati kad se pravila ne poštuju.
- Mislim da bi ljudi podignuli obrve, namrštili se i možda nešto promrmljali sebi u bradu, ali vjerujem da se većina ipak ne bi umiješala. Općenito, Danci možda nisu najsvadljiviji ljudi na planetu - kaže Emil i dodaje kako se društveni pritisak češće manifestira suptilno nego izravno.
Održiva rješenja u svakodnevici
Dansku često ističu kao predvodnicu u korištenju obnovljivih izvora energije, no kako to izgleda na razini svakodnevice, izvan velikih strategija i nacionalnih planova?
- Jedan konkretan primjer su parkirališta s električnim punjačima, koja su postala uobičajen prizor. Također, zgrada u kojoj živim ima vrlo dobru izolaciju, što znači da tijekom godine rijetko moram koristiti radijatore na jačim postavkama - objašnjava Emil.
Takva rješenja, dodaje, možda se na prvi pogled čine malima, ali dugoročno značajno utječu na potrošnju energije i način života stanovnika.
U Kopenhagenu je poznata CopenHill, spalionica otpada koja se ističe spojem održive proizvodnje energije i javnih rekreacijskih sadržaja. Poznata i kao Amager Bakke simbolizira održivi pristup urbanom razvoju. U tom se postrojenju otpad pretvara u električnu i toplinsku energiju za grad, uz vrlo niske razine zagađenja zahvaljujući naprednoj tehnologiji filtriranja. Posebnost CopenHilla je što je osmišljena i kao javni prostor – na njezinu krovu nalaze se rekreacijski sadržaji, zbog čega je postala prepoznatljiv primjer uspješnog spajanja industrije, ekologije i svakodnevnog života građana.
Kopenhagen je postavio ambiciozan cilj da postane prvi ugljično neutralni glavni grad na svijetu. Pitanje je, međutim, koliko je taj cilj realan.
- Moguće je, ali nisam dovoljno upućen u sve varijable i metode koje se koriste za mjerenje ugljične neutralnosti. Teško mi je zamisliti, primjerice, da bi zračna luka u Kopenhagenu jednog dana mogla biti potpuno ugljično neutralna, ali možda sam u krivu - priznaje Emil.
Njegov odgovor odražava stav koji se često može čuti i među stanovnicima Kopenhagena: potpora ambicioznim ciljevima postoji, ali bez idealiziranja i s dozom skepse prema velikim obećanjima. U praksi, održivost se ondje najčešće prepoznaje kroz vrlo konkretne uvjete stanovanja. Kvalitetna izolacija zgrada, manja potreba za intenzivnim grijanjem, solarni paneli te infrastruktura prilagođena novim energetskim navikama stanovnika čine svakodnevicu koja izravno utječe na potrošnju energije u kućanstvima.
Kopenhagen pokazuje kako dosljedna vizija, kontinuirana ulaganja u održiva rješenja te snažna suradnja građana i institucija mogu stvoriti grad visoke kvalitete života, koji služi kao primjer i snažna inspiracija gradovima diljem svijeta, uključujući i one u Hrvatskoj.
Bez obzira na to je li riječ o održavanju vlastite higijene, čišćenju doma ili korištenju kućanskih uređaja, male promjene u svakodnevnim navikama mogu dovesti do velikih energetskih ušteda, smanjenja računa i pomoći okolišu.
Ušteda toplinske energije
• Redovito održavajte i servisirajte sustave grijanja kako bi radili učinkovito i bez nepotrebnih gubitaka energije.
• Ako primijetite hladne propuhe oko prozora i vrata, vrijeme je za provjeru brtvi ili ugradnju dodatne toplinske izolacije.
• Programirajte sobni termostat tako da noću ili kada ste odsutni smanjite temperaturu na 16–18 °C, jer svaki stupanj iznad 20 °C može povećati račun za grijanje i do 10 %.
• Ugradnja novog kondenzacijskog bojlera može smanjiti potrošnju plina i do 20 %, pa je preporučljivo zamijeniti stari konvencionalni bojler ako ste u mogućnosti.
• Sunčeva toplina tijekom dana može zagrijati unutrašnjost doma i zamijeniti do 12 % energije za grijanje, zato tijekom dana podignite rolete i razmaknite zavjese, a navečer ih zatvorite kako biste zadržali toplinu.
• Radijatori velik dio topline, čak do 45 %, otpuštaju prema zidu na koji su postavljeni, pa se preporučuje postavljanje reflektirajuće aluminijske folije iza njih kako bi se smanjio gubitak topline.
• Redovito čistite i usisavajte radijatore jer prašina smanjuje učinkovitost prijenosa topline.
Ušteda električne energije
• Isključujte uređaje koji su u stand-by načinu rada jer punjači, televizori i drugi uređaji troše električnu energiju čak i kada nisu u uporabi, a korištenje produžnog kabela s prekidačem dodatno olakšava uštedu.• Koristite LED žarulje jer troše i do 90 % manje električne energije od klasičnih žarulja te isključujte svjetlo u prostorijama u kojima ne boravite.
• Prilikom korištenja perilica posuđa ili rublja birajte kratke cikluse s nižom temperaturom, osim ako je rublje ili posuđe jako zaprljano, te iskoristite eko-ciklus ako je dostupan, a rublje sušite prirodno kad god je to moguće.
• Redovito čistite filtre klima uređaja, perilica i sušilica te kondenzatore hladnjaka jer ćete time smanjiti potrošnju električne energije i vjerojatnost kvara uređaja.
• Perilicu posuđa pokrećite tek kada je potpuno puna jer polovično punjenje troši jednaku količinu struje i tople vode kao i potpuno punjenje.
• Vanjsku jedinicu klima uređaja, ako je moguće, postavite na hladnije mjesto zaklonjeno od izravnog sunčevog zračenja jer je učinkovitost uređaja veća tijekom sezone hlađenja.
Svaki dio doma može pridonijeti smanjenju potrošnje energije ako se njime pažljivo rukuje. Uvođenje jednostavnih pravila donosi dugoročne koristi. Za više savjeta kliknite OVDJE!