Zamislite da ljudsko tijelo može, poput medvjeda ili drugih životinja koje hiberniraju, ući u stanje dubokog mirovanja i usporiti sve životne funkcije kako bi preživjelo nepovoljne uvjete.
Do nedavno, ta ideja bila je rezervirana samo za svijet životinja, no nova znanstvena istraživanja sugeriraju da ljudi možda posjeduju genetski potencijal za slične procese – potencijal koji još nije aktiviran, ali koji bi mogao imati revolucionarne posljedice za medicinu i zdravlje.
POGLEDAJ VIDEO: Lijekovi budućnosti
Što je hibernacija?
Hibernacija je stanje u kojem životinje, poput medvjeda, šišmiša ili vjeverica, značajno usporavaju metabolizam, temperaturu tijela i druge tjelesne funkcije tijekom hladnih mjeseci ili u nepovoljnim uvjetima. Tijelo preusmjerava energiju na održavanje samo najvažnijih funkcija, štedeći resurse i preživljavajući duge periode bez hrane i vode.
Ljudi ne hiberniraju, ali mogu ući u slična, ali kraća i manje intenzivna stanja smanjenog metabolizma poznata kao torpor. Znanstvenici su zainteresirani za razumijevanje mehanizama koji stoje iza tih procesa jer bi mogli imati primjenu u medicini.
Otkrića znanstvenika
Znanstvenici s Univerziteta Utah, pod vodstvom profesora Christophera Gregga, istražili su genetske faktore povezane s hibernacijom i njihov utjecaj na metabolizam, pretilost i neurološku zaštitu. Korištenjem suvremenih metoda genetskog uređivanja poznatih kao CRISPR, uspjeli su deaktivirati određene ne-kodirajuće dijelove genetskog materijala (tzv. cis-regulatorne elemente) blizu gena FTO, koji je poznat po svojoj ulozi u regulaciji tjelesne težine kod ljudi.
Eksperiment na miševima i važnost istraživanja
Miševi ne hiberniraju u punom smislu te riječi, ali ulaze u stanje torpora – smanjenog metabolizma i aktivnosti. To ih čini korisnim modelom za proučavanje nekih aspekata hibernacije. Nakon što su deaktivirali određene gene povezane s hibernacijom, istraživači su primijetili promjene u ponašanju miševa, njihovom metabolizmu i skladištenju masti. Ova otkrića ukazuju na to da postoje genetski putevi koji mogu utjecati na sposobnost tijela da uspori svoje funkcije, štedi energiju i zaštiti se od oštećenja.
Potencijalne primjene za ljude
Iako je ljudska sposobnost hibernacije zasad samo teorijska i nije aktivirana, razumijevanje genetskih mehanizama koji stoje iza nje može donijeti brojne koristi. Na primjer, sposobnost kontroliranog usporavanja metabolizma i smanjenja potrebe za hranom i kisikom mogla bi biti korisna u liječenju:
- moždanog udara, gdje je potrebno smanjiti štetu na mozgu uslijed smanjenog protoka krvi,
- dijabetesa tipa 2, kroz regulaciju metabolizma,
- pretilosti, upravljanjem skladištenjem masti,
- i drugih bolesti koje uključuju oštećenja tkiva ili poremećaj energetskog metabolizma.
Izazovi i buduća istraživanja
Ipak, znanstvenici upozoravaju da još postoje brojna pitanja na koja treba odgovoriti. Ne zna se u potpunosti kako bi se ovi procesi manifestirali kod ljudi, koliko bi bili sigurni ili učinkoviti, te postoje li razlike u učinku ovisno o spolu ili drugim faktorima.
Sljedeći koraci uključuju dublja istraživanja višestrukih gena i njihovu međusobnu povezanost, kao i razvoj lijekova koji bi mogli oponašati korisne efekte hibernacije bez potrebe da čovjek zaista uđe u stanje hibernacije.
Istraživanja genetskih mehanizama hibernacije otvaraju uzbudljive mogućnosti za budućnost medicine. Iako je ideja da ljudi mogu hibernirati još uvijek na razini znanstvene fantastike, razumijevanje i potencijalno korištenje ovih skrivenih genetskih “supermoći” mogao bi donijeti nove načine liječenja teških bolesti i unaprijediti zdravlje na načine koje danas još ne možemo u potpunosti zamisliti.