Ulazak u peto desetljeće života sa sobom često donosi novu razinu samopouzdanja i osjećaj ugode u vlastitoj koži. Mnogi se slažu da s godinama postaju svjesniji onoga što žele i tko su. No, dok duh jača, tijelo počinje pokazivati prve znakove starenja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Fiziološke, hormonalne i metaboličke promjene postaju izraženije, a s njima se pojavljuju i simptomi koji mogu biti rani pokazatelji ozbiljnijih zdravstvenih stanja. Ignoriranje tih signala može imati dugoročne posljedice, zbog čega je ključno naučiti slušati svoje tijelo.
Srce i krvožilni sustav pod posebnim su rizikom
Bolesti srca vodeći su uzrok smrti kod žena, a rizik značajno raste s godinama, osobito nakon menopauze. Gubitak estrogena, hormona koji ima zaštitnu ulogu za srce, može dovesti do povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka i nakupljanja kilograma. Znakovi upozorenja često su suptilni i razlikuju se od klasične slike srčanog udara koju viđamo u filmovima.
Jedan od najčešćih, a često zanemarenih simptoma kod žena je neuobičajen umor. Istraživanja su pokazala da je čak 70 posto žena koje su doživjele srčani udar tjednima prije osjećalo ekstreman umor. Ne radi se o uobičajenoj iscrpljenosti nakon napornog dana, već o dubokom zamoru koji ne prolazi ni nakon odmora.
Dr. Stacey Rosen, izvršna direktorica Instituta za žensko zdravlje Katz, naglašava važnost prepoznavanja promjena u vlastitom tijelu.
- Najvažnija stvar, osim samih znakova, jest apsolutna svjesnost o vašem zdravstvenom stanju i dnevnim aktivnostima. Znajte što ste u stanju učiniti kako biste, kada osjetite da je nešto drugačije, bilo gdje u prsima, trbuhu, leđima - reagirali na to i ne ignorirali - ističe dr. Rosen.
Osim umora, na probleme sa srcem mogu upućivati i kratkoća daha pri obavljanju rutinskih aktivnosti poput penjanja uz stube, vrtoglavica, oticanje nogu i gležnjeva te bol koja se širi prema čeljusti, vratu ili leđima. Poznavanje obiteljske anamneze također je presudno; rizik je veći ako je bliska članica obitelji imala srčane bolesti prije 65. godine.
Neke promjene nakon četrdesete godine postaju dio svakodnevice. Iako su često bezopasne, važno je znati razlikovati uobičajene znakove starenja od potencijalno opasnih simptoma.
Problemi s vidom postaju neizbježni
Većina odraslih u ranim do srednjim četrdesetima primijetit će probleme s vidom na blizinu, stanje poznato kao prezbiopija. Potreba da se novine ili jelovnik u restoranu drže sve dalje od očiju prvi je znak da očna leća gubi svoju fleksibilnost. Osim toga, s godinama raste potreba za jačim svjetlom pri čitanju, a može se pojaviti i povećana osjetljivost na bljesak, primjerice od farova automobila noću.
Suhe i nadražene oči također su česta pojava, osobito kod žena koje prolaze kroz hormonalne promjene. Iako su naočale za čitanje ili bifokalne leće jednostavno rješenje za prezbiopiju, nagla pojava 'mušica' ili bljeskova pred očima, gubitak perifernog vida ili iskrivljena slika mogu biti znakovi ozbiljnijih stanja poput odvajanja mrežnice ili makularne degeneracije i zahtijevaju hitan posjet oftalmologu.
Bolovi u mišićima i kostima nisu samo 'normalna pojava'
Stalni bolovi u zglobovima i mišićima često se pripisuju starenju, no ne bi ih trebalo olako shvatiti. Već u tridesetima i četrdesetima počinje sarkopenija, odnosno gubitak mišićne mase i snage, dok se gustoća kostiju smanjuje, što vodi prema osteopeniji i osteoporozi.
Ukočenost i bol u koljenima, kukovima ili rukama mogu ukazivati na početak osteoartritisa, bolesti koja napada hrskavicu u zglobovima. Umjesto izbjegavanja kretanja zbog bolova, stručnjaci savjetuju suprotno.
- Tjelovježba je ključna. Održava naše kosti jakima, mišiće zategnutima i omogućuje nam da funkcioniramo na puno višoj razini dulje vrijeme, duboko u sedamdesete i osamdesete - objašnjava specijalist obiteljske medicine Christopher M. Dick.
Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne vježbe tjedno, uz vježbe snage za očuvanje mišićne mase.
Hormonalni vrtlog i usporeni metabolizam
Nakon četrdesete godine metabolizam se prirodno usporava, a hormonalne promjene postaju sve izraženije. Nakupljanje visceralne masti, one koja se taloži oko trbuha i unutarnjih organa, velik je rizični faktor za metabolički sindrom, dijabetes tipa 2 i bolesti srca.
Kod žena, perimenopauza donosi valunge, noćno znojenje i neredovite cikluse, dok muškarci mogu iskusiti "andropauzu" s padom energije, promjenama raspoloženja i smanjenom seksualnom funkcijom.
Važno je obratiti pažnju i na mentalno zdravlje. Depresija nije normalan dio starenja, a istraživanja su pokazala da žene s depresijom imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu u usporedbi s muškarcima. Promjene raspoloženja, učestali plač ili gubitak interesa za aktivnosti u kojima ste prije uživali znakovi su da je vrijeme za razgovor s liječnikom.
'Tihi ubojice' i važnost prevencije
Mnoge ozbiljne bolesti nakon četrdesete razvijaju se bez očitih simptoma sve dok ne dosegnu uznapredovali stadij. Visoki krvni tlak (hipertenzija) i povišeni kolesterol primjeri su "tihih ubojica" koji značajno povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, a mogu se otkriti jedino redovitim kontrolama.
Slično je i s nekim vrstama raka, zbog čega se, primjerice, preventivni pregledi za rak debelog crijeva preporučuju već od 45. godine. Migrene, koje su tri puta češće kod žena, također ne treba zanemariti.
One nisu samo iscrpljujuća glavobolja; istraživanja pokazuju da mogu udvostručiti rizik od moždanog udara, a njihovi simptomi, poput promjena vida i vrtoglavice, mogu se preklapati sa simptomima udara. Stoga je svaku novu i iznenadnu neurološku promjenu potrebno shvatiti ozbiljno i potražiti liječničku pomoć.