Vjerojatno nema čovjeka koji se baš ozbiljno pridržava nekih preporuka nutricinista i liječnika o tome da bismo u moru različitih vrsta čokolada uvijek trebali birati onu crnu, s visokim udjelom kakao praha (višim od 75 posto) te da nam je dovoljno gricnuti tek dvije, tri kockice čokolade na dan. Čokolada je ljubav, a u ljubavi je teško biti umjeren.
POGLEDAJTE VIDEO:
No, kako stvari stoje, cijene bi nas mogle prisiliti na to da ju jedemo otprilike kao - kavijar. Kako vidimo iz grafike koju su izradili kolege iz Piksella, usporedivši porast cijena čkolade u zemljama EU - a u obzir su uzeli cijene iz svibnja 2025. u odnosu na one iz svibnja 2024. godine - gotovo da nema zemlje u kojoj nije poskupjela.
Rast cijena kreće se između 5,2 (Luksemburg) i gotovo 40 posto (Poljska), a Hrvati se još neko vrijeme mogu tješiti time da su opet "negdje u sredini". Statisika kaže da je čokolada u Hrvatkoj poskupjela za 25,3 posto. Ili taman da mnogima zaista postane preskupa.
Da se ne rastužite odmah, imamo dva, tri podatka o čokoladi iz kategorije "zanimljivosti":
Sigurno niste znali da se čokolada gotovo tijekom 90 posto njene povijeti konzumirala u tekućem obliku. Naime, još od Maja, pa sve do 1847. godine posluživala se kao tekući napitak, a tad su braća Fry u Bristolu po prvi puta proizvela čokoladu u tabli.
Znate li zašto se kockica čokolade počne topiti čim ju stavite u usta? Točka topljivosti čokolade započinje na 34°C, a temperatura u našim ustima kreće se oko 36°C, dakle sasvim dovoljno da se počne otapati.
Iako se nekad baratalo s višim brojkama, novije procjene pokazuju da Hrvati godišnje u prosjeku pojedu oko 4,2 kilograma čokolade. Možda vam se čini da ste ispod prosjeka, no uzmite u obzir i svu onu 'skrivenu' čokoladu koju pojedete: u sladoledu, čokoladnom mlijeku, čokoladnom kolaču...