Večeras, u noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025., točno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unatrag, na 2:00. Mnoge će razveseliti to da će time dobiti jedan sat više za spavanje ili za dulje uživanje u prvoj jutarnjoj kavi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Praksa pomicanja kazaljki na ljetno i zimsko vrijeme uvedena je radi uštede električne energije u industriji, kako bi ljudi ljeti, kad sunce ranije izlazi, ustajali sat ranije i ranije počinjali s radom, koristeći prirodno svjetlo. Zimsko računanje vremena usklađeno je s kasnijim izlaskom sunca, pa se ljudi tako i 'aktiviraju' kasnije.
Iako je pomicanje kazaljki na satu trebalo postati stvar prošlosti, ta praksa i dalje traje. Europski parlament izglasao je ukidanje sezonskog pomicanja sata prije više od pet godina, nakon što je 84% sudionika ankete podržalo tu ideju. Međutim, anketi je pristupilo samo 4,6 milijuna ljudi, što predstavlja otprilike 1% europske populacije, a dvije trećine sudionika bile su iz Njemačke.
Svaka članica EU trebala je odlučiti hoće li zadržati ljetno računanje vremena ili se vratiti na standardno, no to se nikada nije dogodilo zbog straha od različitih vremenskih zona diljem Europe.
Zašto se pomiče sat?
Pomicanje sata odvija se kao praksa već desetljećima. Na ovim prostorima započela je u vrijeme Prvog svjetskog rata, 1916. godine u Austro-Ugarskoj kako bi se smanjila potrošnja ugljena. Dosada se ta praksa povremeno ukidala i vraćala, a tijekom 70-ih zbog naftne krize, postala je standard koji se održava i danas.
Cilj je povećati količinu dnevnog svijetla u jutarnjim satima, kako bi se maksimalno uštedjela količina energije, ranijim izlaskom sunca i posljedično manjom potrebom za paljenjem svijetla. Mnoga novija istraživanja dokazala su kako je ušteda energija minimalna.
- Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima - objasnila je njemačka agencija za okoliš.
Iako bi se zimskim računanjem vremena umanjila potrošnja svijetla u jutarnjim satima, toliko bi se povećala u popodnevnim satima, a grijanje bi se brže palilo.
Znanost upalila crveni alarm: Više od obične neugodnosti
Ono što se nekada smatralo tek manjom neugodnošću, danas je prepoznato kao značajan javnozdravstveni rizik. Pomicanje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama – od ciklusa spavanja i budnosti, preko lučenja hormona i metabolizma, do krvnog tlaka i rada srca.
Nedavno istraživanje znanstvenika s prestižnog američkog Sveučilišta Stanford pružilo je najuvjerljivije dokaze do sada o dugoročnoj štetnosti ove prakse. Uspoređujući tri scenarija – sadašnji sustav pomicanja sata, trajno ljetno i trajno zimsko vrijeme – otkrili su da je upravo dvostruko godišnje micanje kazaljki najgora opcija za naše zdravlje.
Njihovi modeli, temeljeni na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pokazali su da bi ukidanje pomicanja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imalo dramatične pozitivne posljedice. Procjenjuje se da bi se samo u SAD-u time moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara i smanjiti broj pretilih osoba za čak 2,6 milijuna godišnje.
- Što ste više izloženi svjetlosti u krivo vrijeme, to je slabiji vaš cirkadijalni sat. To utječe na imunološki sustav, razinu energije i druge aspekte zdravlja - upozorio je dr. Jamie Zeitzer, glavni autor studije.
Ovi dugoročni rizici nadovezuju se na već poznate kratkoročne posljedice. Brojne ranije studije potvrdile su da u danima nakon proljetnog pomicanja sata raste broj srčanih udara, smrtonosnih prometnih nesreća i ozljeda na radu, što se pripisuje gubitku sna i općem umoru.
Kako preživjeti?
Osim promjena u potrošnji energije, dolazi i do promjena u bioritmu. Pojave kao umor, manjak koncentracije i poremećaji sna, samo su neke od čestih posljedica koje mnogi osjećaju.
Poremećaj ritma spavanja je najčešći no prilagodbu olakšava postupno ranije lijeganje i buđenje, kao i izlaganje jutarnjem svjetlu koje nadoknađuje gubitak svjetlosti u poslijepodnevnim satima.
Preporučuje se smanjiti unos kofeina 6–8 sati prije spavanja, izbjegavati ekrane 2–3 sata prije počinka te, ako je moguće, prvih dana nakon promjene sata izbjegavati ranu vožnju i koristiti javni prijevoz.
Redovita tjelesna aktivnost, barem pola sata dnevno, pomaže u očuvanju dobrog raspoloženja i kvalitetnog sna. Budući da spavanje snažno utječe na kognitivne sposobnosti, važno je nakon neprospavanih noći ne donositi važne odluke. Ako poteškoće sa spavanjem potraju i izvan razdoblja promjene sata, preporučuje se potražiti liječnički savjet i prilagoditi životne navike.