Iako je jesen kalendarski počela, priroda nas je počastila razdobljem toplih dana poznatim kao bablje ljeto. To je fenomen koji nam omogućuje da ukrademo još pokoji sunčan dan prije zime. No, što je točno bablje ljeto i odakle mu taj slikovit naziv?
POGLEDAJTE VIDEO:
Meteorološki dar s Azora
Stručno rečeno, bablje ljeto je razdoblje stabilnog, suhog i neuobičajeno toplog vremena nakon početka jeseni. Karakteristično je za sjevernu polutku, a može se javiti od kraja rujna do sredine studenog. U našim krajevima, kako navodi portal Crometeo, najčešće ga doživljavamo do sredine listopada.
Za tople dane zaslužna je azorska anticiklona koja blokira hladniji zrak sa sjevera. Iako temperature ne dosežu ljetne rekorde, mogu biti vrlo visoke. Primjerice, u Zagrebu je 1971. izmjereno 28 °C, a u Dubrovniku 2012. godine čak 31 °C.
Zagonetka imena: Od paučine do vještica
Iako je meteorološko objašnjenje jasno, porijeklo imena 'bablje ljeto' leži u narodnim pričama i vjerovanjima.
Druga teorija ime povezuje s folklorom. Riječ 'baba' u predajama je često označavala vješticu, a vjerovalo se da je toplo jesensko vrijeme idealno za njihovo okupljanje, dok se lebdeća paučina smatrala njihovom kosom. Neki lingvisti smatraju da 'baba' kao simbol vještice upućuje na nešto 'naopako', baš kao što je ljetno vrijeme usred jeseni.
Kako svijet naziva zlatnu jesen?
Ovaj fenomen poznat je diljem svijeta. U Hrvatskoj se, ovisno o vremenu pojavljivanja, naziva i Miholjsko ljeto (oko blagdana sv. Mihovila, 29. rujna) ili Martinjsko ljeto (oko blagdana sv. Martina, 11. studenog). U Bugarskoj je to 'cigansko ljeto', a u Nizozemskoj 'kasno ljeto' (nazomer).
Danas se izraz ponegdje izbjegava zbog političke nekorektnosti. Kako god ga zvali, bablje ljeto je predah i prilika za uživanje u posljednjim toplim danima prije zime. To je dar prirode koji nas podsjeća na njezine cikluse i stoljećima nadahnjuje ljude. Zato, kad osjetite jesenje sunce na licu, zastanite i uživajte.