Kao najčešći uzroci navode se mentalni poremećaji, onkološke bolesti, ali i posljedice ozbiljnih kardiovaskularnih incidenata, poput srčanog ili moždanog udara, koji sve češće pogađaju i mlade ljude.
POGLEDAJTE VIDEO:
Povećanje bolovanja konkretan je i vidljiv podatak, no još nije jasno radi li se o dugoročnom trendu ili jednokratnoj pojavi. Ono što je sigurno jest da situaciju osjete svakodnevno poslodavci i zaposlenici, često se događa da određeni poslovi obavljaju samo nekoliko osoba, dok je prije bilo više radnika.
Uz to, problem stvaraju i razne ovisnosti, primjerice o kockanju ili drogama. Eksperti upozoravaju da upotreba kokaina, koja je u većim gradovima u porastu, predstavlja ozbiljan zdravstveni problem i jedan od glavnih uzročnika kardiovaskularnih bolesti.
Ovo nije problem samo zdravstva. Dugotrajna bolovanja utječu i na druge sektore, transport, održavanje infrastrukture, obrazovanje, socijalnu skrb i mnoge druge usluge oslanjaju se na radnu snagu koja je sada smanjena ili manje dostupna.
Porast bolovanja i teških dijagnoza događa se u kontekstu globalne nestabilnosti, posljedica pandemije COVID-19, povećane upotrebe opojnih sredstava i općeg pritiska na mlade ljude u svakodnevnom životu. Jasno je da ovo nije izolirani problem, njegove posljedice osjeća čitavo društvo, a rješenja zahtijevaju sustavan i odgovoran pristup.