Tijekom ovog vikenda, prema DHMZ-u, očekuje nas značajno zahlađenje. Petak donosi oblačno i vjetrovito vrijeme s mogućom kišom, a u gorju i snijegom. Temperature će biti osjetno niže nego početkom tjedna, dnevne oko 2–4 °C, a noćne oko 0 °C do −1 °C. U subotu slijedi nastavak hladnog vremena, uz oblačno vrijeme i mjestimične slabije padaline. Noćne temperature na kopnu često će biti u negativnom području, oko −2 °C, dok će dnevne ostati niske, između 0 i 5 °C. Rano jutro obilježit će mraz i izrazito hladno vrijeme.
U nedjelju situacija će se malo smiriti, a dnevna temperatura u zaleđu može doseći 8–12 °C, dok će noću ponovno biti oko 0 do 2 °C.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nagli pad temperature, promjene tlaka zraka i vlažnosti zahtijevaju brzu prilagodbu našeg tijela. No, za neke ta prilagodba nije nimalo jednostavna i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
Kako hladnoća djeluje na srce i krvne žile
Kada smo izloženi hladnoći, tijelo pokreće obrambeni mehanizam čiji je glavni cilj očuvanje vitalnih organa. Krvne žile na periferiji, poput onih u prstima i nožnim prstima, naglo se sužavaju (vazokonstrikcija) kako bi se spriječio gubitak topline i preusmjerila krv prema jezgri tijela. Zbog toga nam prsti i postaju hladni. Međutim, ova reakcija ima svoju cijenu.
Sužavanje krvnih žila dovodi do naglog porasta krvnog tlaka, što predstavlja značajan rizik za osobe koje već pate od kardiovaskularnih bolesti. Povišeni tlak može postati okidač za srčani ili moždani udar. Studije su pokazale da se hospitalizacije zbog srčanog udara povećavaju nakon razdoblja hladnog vremena. Uz to, ekstremna hladnoća može uzrokovati i zgušnjavanje krvi, što povećava sklonost stvaranju ugrušaka i dodatno podiže rizik od začepljenja krvnih žila.
Respiratorni sustav na udaru
Hladan i suh zrak izravno iritira dišne putove. To dovodi do upalnih procesa i stezanja mišića oko dišnih puteva, što može izazvati kašalj, otežano disanje ili osjećaj pečenja u prsima, osobito tijekom fizičkog napora. Osobe s astmom, kroničnim bronhitisom (KOPB) ili drugim plućnim bolestima posebno su osjetljive. Suhe sluznice nosa i grla gube svoju obrambenu funkciju, čineći nas podložnijima virusima i bakterijama. Zbog toga tijekom zime češće boravimo u zatvorenim i napučenim prostorima, što dodatno olakšava širenje zaraznih bolesti poput gripe i prehlade.
Bolovi u kostima i zglobovima nisu mit
Osjećaj 'boli u kostima' s dolaskom zime zapravo je problem sa zglobovima. Promjene atmosferskog tlaka, koje često prate hladne fronte, utječu na tlak unutar zglobova. Sinovijalna tekućina, prirodni lubrikant u zglobovima, može se širiti, što iritira živčane završetke i uzrokuje bol i nelagodu. Ovaj fenomen posebno pogađa osobe s artritisom, osteoartritisom ili one koji imaju stare ozljede i ožiljke. Naime, na mjestima prijašnjih prijeloma ili ozljeda struktura tkiva ili kosti je promijenjena te je manje fleksibilna, zbog čega se javlja tupa bol pri pokušaju tijela da se prilagodi promjenama vlažnosti i tlaka.
Tko su najrizičnije skupine
Iako svatko može osjetiti posljedice naglog zahlađenja, neke su skupine ipak u većoj opasnosti. Starije osobe imaju smanjenu sposobnost termoregulacije, a često uzimaju i lijekove koji mogu ometati održavanje tjelesne temperature. Njihova manja mišićna masa također smanjuje sposobnost drhtanja, ključnog mehanizma za stvaranje topline.
Kronični bolesnici, pogotovo oni sa srčanim i plućnim bolestima, dijabetesom ili visokim krvnim tlakom, moraju biti posebno oprezni. Djeca također spadaju u ranjivu skupinu jer imaju veću tjelesnu površinu u odnosu na masu, što ubrzava gubitak topline. Meteoropati, osobe s urođenom ili stečenom preosjetljivošću na vremenske promjene, doživljavaju čitav niz simptoma, od glavobolje i vrtoglavice do razdražljivosti, umora i nesanice.
Kako se zaštititi?
Prevencija je ključna za ublažavanje negativnih učinaka hladnoće. Slojevito odijevanje omogućuje zadržavanje topline uz tijelo. Ne zaboravite kapu, rukavice i šal. Šal prebačen preko usta i nosa može pomoći zagrijati zrak prije nego što uđe u pluća, što je iznimno važno za plućne i srčane bolesnike. Tijekom ekstremne hladnoće izbjegavajte teži fizički napor na otvorenom.
Konzumirajte tople napitke poput čaja i juhe te hranu bogatu vitaminima. Izbjegavajte alkohol jer on, unatoč početnom osjećaju topline, zapravo širi krvne žile i ubrzava gubitak tjelesne topline. Kronični bolesnici trebali bi se posavjetovati sa svojim liječnikom o mogućoj prilagodbi terapije tijekom razdoblja ekstremnih vremenskih promjena.