Jedna od najcitiranijih studija na tu temu, objavljena u časopisu Human Reproduction Update 2017. godine, pokazala je da se koncentracija spermija kod muškaraca iz Sjeverne Amerike, Europe, Australije i Novog Zelanda smanjila za više od 50 posto između 1973. i 2011. godine. Studiju je vodio epidemiolog Shanna H. Swan, a rezultati su potaknuli brojne rasprave o uzrocima i dugoročnim posljedicama ovog trenda.
POGLEDAJTE VIDEO:
Iako ne postoji jedan jedini uzrok, stručnjaci smatraju da je riječ o kombinaciji okolišnih, životnih i zdravstvenih faktora.
Kemikalije i zagađenje okoliša
Jedan od glavnih razloga je izloženost kemikalijama iz okoliša. Moderne industrije i svakodnevni proizvodi sadrže tvari koje mogu djelovati kao endokrini disruptori, spojevi koji ometaju hormonalni sustav. Pesticidi, plastika koja sadrži BPA, industrijske kemikalije i zagađenje zraka povezuju se s poremećajima u proizvodnji i kvaliteti spermija.
Nezdrav način života
Nezdrav način života također igra veliku ulogu. Pretilost, manjak fizičke aktivnosti, loša prehrana bogata prerađenom hranom, pušenje i pretjerano konzumiranje alkohola povezani su s manjim brojem spermija i slabijom pokretljivošću. Sjedilački način rada i dugotrajno izlaganje toplini dodatno mogu utjecati na reproduktivno zdravlje.
Stres i kronične bolesti
Stres je još jedan važan čimbenik. Kronični stres utječe na hormonalnu ravnotežu i može smanjiti razinu testosterona, što se posljedično odražava i na kvalitetu sperme. Uz to, sve veći broj muškaraca ima kronične bolesti poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka, koje također mogu utjecati na plodnost.
Utjecaj dobi
Ne treba zanemariti ni dob. Iako muškarci nemaju tako izražen biološki rok kao žene, kvaliteta sperme s godinama ipak opada, osobito nakon četrdesete godine života.
Što može pomoći?
Iako se svi faktori ne mogu kontrolirati, mnogi se mogu ublažiti promjenom životnih navika. Održavanje zdrave tjelesne težine, redovita fizička aktivnost i uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima mogu pozitivno utjecati na reproduktivno zdravlje. Prestanak pušenja i smanjenje unosa alkohola također su važni koraci.
Preporučuje se i smanjenje izloženosti štetnim kemikalijama gdje god je to moguće, primjerice, izbjegavanjem zagrijavanja hrane u plastičnim posudama te odabirom svježih, manje prerađenih namirnica. Kvalitetan san i upravljanje stresom, kroz tjelovježbu, meditaciju ili druge metode opuštanja, dodatno mogu pomoći u očuvanju hormonalne ravnoteže.
Stručnjaci naglašavaju da je muška plodnost dio općeg zdravlja organizma. Pad broja spermija ne mora značiti neplodnost, ali je signal da je potrebno obratiti pažnju na životni stil i okolišne uvjete. Rana dijagnostika, poput spermiograma, može pomoći u pravovremenom otkrivanju problema i povećati šanse za uspješno planiranje obitelji.