Znanstvenici sa Sveučilišta Florida otkrili su da određeni obrasci ponašanja mogu dovesti do toga da mozak “izgleda” i funkcionira i do osam godina mlađe nego bi se očekivalo s obzirom na kronološku dob.
POGLEDAJ VIDEO: MOZAK
1. Kvalitetan san - noćna 'detoksikacija' mozga
San nije samo odmor - to je ključni period u kojem mozak obavlja svoje 'čišćenje'. Tijekom dubokog sna aktivira se glavni sustav za uklanjanje toksina, uključujući beta-amiloidne nakupine povezane s Alzheimerovom bolešću. Nedostatak sna povezan je s ranijim kognitivnim padom i ubrzanim starenjem mozga.
2. Upravljanje stresom i optimizam
Kronični stres luči kortizol, hormon koji dugoročno može oštetiti hipokampus - područje mozga važno za pamćenje i učenje. Istraživanja pokazuju da osobe koje aktivno primjenjuju tehnike opuštanja, mindfulness ili jednostavno njegovanje pozitivnog stava imaju bolju otpornost na kognitivno ispiranje vremena.
3. Socijalna povezanost - mozak voli društvo
Ljudski mozak je evolucijski strukturiran za interakciju. Redoviti socijalni kontakti - bilo druženja, volontiranja ili zajedničkih aktivnosti - snažno potiču i verbalne i emocionalne centre mozga. Osobe s čvrstim društvenim mrežama pokazuju nižu stopu kognitivnog pada i veću otpornost na stres.
4. Aktivno življenje - tijelo i um u paru
Redovita fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju krvi, dovodi više kisika i nutrijenata do mozga te potiče rast novih neuronskih veza. Najvažnije je kretanje - čak i umjerena aktivnost poput brze šetnje, plivanja ili plesanja ima dokazani učinak na sprječavanje starenja mozga i smanjenje rizika od demencije.
Što znači “mozak mlađi osam godina”?
Istraživači su koristili napredne MRI metode i strojno učenje kako bi procijenili tzv. moždanu dob - mjerenje koje odražava stanje moždanih struktura i funkcija neovisno o stvarnoj kronološkoj dobi. Oni koji su imali više zaštitnih navika - do četiri - pokazali su znatno sporije starenje mozga kroz vrijeme.
Zašto su ove navike važne danas?
Broj ljudi starijih od 65 godina i s rizikom od kognitivnog pada i demencije raste globalno. Promjene životnih navika ne jamče 'čudotvorni lijek', ali pružaju snažno oružje protiv ranog gubitka pamćenja, slabije koncentracije i kulturnih posljedica starenja mozga.
Zdravlje mozga nije samo pitanje genetike - ono je u velikoj mjeri oblikovano svakodnevnim odlukama. Kvalitetan san, smanjenje stresa, čvrste društvene veze i redovita tjelesna aktivnost zajedno djeluju poput 'anti-aging' programa za mozak, pomažući ljudima da ostanu kognitivno bistri i funkcionalni mnogo dulje.