Jedanaesti Zagrebački obrtnički sajam još je jednom potvrdio rast interesa za strukovna zanimanja. Na više od 3.200 četvornih metara sajamskog prostora ove se godine predstavilo oko 60 različitih zanimanja i 25 srednjih strukovnih škola iz Zagreba i Zagrebačke županije.
POGLEDAJTE VIDEO - Obrt za proizvodnju unikatnih staklenih kuglica:
Posebnu pozornost posjetitelja privukla je rasprava „Reforma strukovnog obrazovanja - primjena modularne nastave u praksi“, koja je pružila konkretan uvid u promjene koje donosi reforma te njihovu primjenu u svakodnevnom radu škola i obrtnika.
Na panelu su sudjelovale: Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb; Andreja Uroić Landekić, voditeljica Odjela za promociju strukovnog obrazovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih; Danijela Žagar, načelnica Sektora za unaprjeđenje i razvoj poduzetništva i obrta Ministarstva gospodarstva; te Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Raspravu je moderirala Antonija Tretinjak, potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb, predsjednica Odbor za strukovnu izobrazbu HOK-a i dugogodišnja obrtnica. S njom smo razgovarali o ključnim izazovima i iskustvima u provedbi modularne nastave u strukovnim školama.
Zanimanje za obrtništvo raste
Interes za strukovna zanimanja značajno raste. Antonija Tretinjak iz Obrtničke komore Zagreb ističe da su sve obrtničke škole popunjene, a za neka zanimanja otvoreni su i dodatni razredi kako bi sva zainteresirana djeca mogla upisati školu.
Antonija Tretinjak, potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb
- Za tekuću školsku godinu na području Zagreba i Zagrebačke županije upisano je 40 posto više učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu što smatramo respektabilnim brojem. Svi znamo koliko je teško danas naći dobrog majstora. Plaće su sve bolje, a obrtnička zanimanja sve više dobivaju priznanje i cijenjena su u zajednici. Djeca i roditelji sad na njih gledaju drugačije, što nas izuzetno veseli - kaže Tretinjak.
Modularna nastava i prve povratne informacije
Modularna nastava uvedena je početkom ove školske godine, a iskustva su različita. Tretinjak ističe da su neka zanimanja, poput fotografa, pedikera, plinoinstalatera, postolara, obućara i zlatara, ove godine ostala bez upisa jer još nisu izrađeni novi kurikulumi. Što naravno nije dobro jer time gubimo par generacije novih majstora, što će se kasnije odraziti i na stanje na tržištu rada, objašnjava.
- Sada je puno toga prepušteno školama koje same organiziraju module. Vrijeme će pokazati kako će se to odraziti na zanimanja koja su se prije reforme školovala po JMO programu (Jedinstveni model obrazovanja), gdje su učenici tjedan dana provodili u školi, a tjedan dana u licenciranim poslovnim subjektima. Iako smo svjesni potrebe za reformom i novim kurikulumima, zagovarali smo da se zadrži i osvježi JMO, jer je praktična nastava u poslovnom subjektu ključna za obrtnička zanimanja, kaže Antonija.
S pozicije škola najveći problem je prohodnost učenika iz škole u školu. Sloboda organiziranja i trajanja modula razlikuje se od škole do škole, ovisno o resursima. Škole se također žale na preopširne opće obrazovne predmete, koji su za pojedina zanimanja sada u rangu gimnazijskih programa.
Nova zanimanja i spajanje profila
Najveće promjene vidljive su u spajanju srodnih zanimanja, što je dovelo do pojave potpuno novih programa u koje su se učenici upisali po prvi puta. Tako je nastao Operater za strojne obrade, koji objedinjuje strojobravara, bravara i tokara, te Monter strojarskih instalacija, spoj instalatera kućnih instalacija i plinoinstalatera.
U području graditeljstva, nova zanimanja uključuju Građevinskog radnika u zgradarstvu, koji kombinira zidara i fasadera, i Građevinskog radnika u održivoj gradnji, s naglaskom na energetsku učinkovitost i ekološke materijale.
Promjene su se dogodile i u autoindustriji – Serviser karoserije motornih vozila spaja autolimara i autolakirera, dok Monter drvenih konstrukcija i krovova objedinjuje krovopokrivača i tesara.
Licencirane radionice jamče kvalitetu
Jedna od ključnih novosti reforme je i organizacija praktične nastave. Antonija Tretinjak objašnjava da je broj sati praktične nastave smanjen te škole sad same odlučuju hoće li se ona odvijati u licenciranim ili nelicenciranim poslovnim subjektima ili u školskim radionicama.
Obrtnici su nezadovoljni zbog smanjenja praktične nastave i mogućnosti da i nelicencirani poslovni subjekti primaju učenike.
- Da bi poslovni subjekt dobio licencu za prijem naučnika, mora proći posebnu provjeru, zadovoljiti prostorne i materijalne uvjete te imati kvalificirane majstore. Time jamčimo da učenici uče na stvarnim procesima i razvijaju prave vještine, pojašnjava Tretinjak.
- Za učenike je najbolja opcija da praktičnu nastavu pohađaju u licenciranim poslovnim subjektima, gdje imaju direktan kontakt s proizvodnim procesima i uče na stvarnim primjerima iz prakse, smatra Tretinjak.
Uloga obrtnika u reformi
Iako su obrtnici bili djelomično uključeni u pripremu reforme, Tretinjak ističe da nije bilo dovoljno prostora za njihovo iskustvo i praktične sugestije.
- Posebno je demotivirajuća činjenica da nisu prihvaćeni komentari struke prilikom spajanja i nastajanja novih zanimanja. Obrtnici najbolje poznaju potrebe tržišta i kompetencije potrebne za svako zanimanje, pa je njihovo iskustvo izuzetno važno, a tu smo ostali bez razumijevanja onih koji su pisali kurikulume za nova zanimanja, kaže.
Poruka učenicima i roditeljima
Antonija poručuje svim učenicima i roditeljima koji se još dvoume: upis u obrtnička zanimanja je ulaganje u sigurnu i praktičnu budućnost. Kroz obrazovanje učenici stječu konkretne i stručne kompetencije, a tržište rada pokazuje stalnu potražnju za kvalificiranim majstorima.
- Obrtnička zanimanja omogućuju brzo zapošljavanje, razvoj vlastitog posla i daljnje stručno usavršavanje. Znanje stečeno u obrtničkom zanimanju prati nas cijeli život i otvara vrata mnogim prilikama, ističe.