Žene imaju veći genetski rizik za razvoj depresije, pokazalo je novo istraživanje. Naime, u studiji koja tvrdi da je najveće genetsko istraživanje do sada o spolnim razlikama u velikoj depresiji, objavljenoj u časopisu Nature Communications, znanstvenici su identificirali 16 genetskih varijanti povezanih s depresijom kod žena i osam kod muškaraca.
Istraživanje, koje je vodio australski institut QIMR Berghofer Medical Research Institute, pokazalo je da su mnoge varijante zajedničke za oba spola, ali i da žene nose „veći genetski teret rizika, što bi moglo biti posljedica varijanti specifičnih za ženski spol“.
„Već znamo da su žene dvostruko sklonije depresiji tijekom života nego muškarci“, rekla je dr. Brittany Mitchell, viša istraživačica u laboratoriju za genetsku epidemiologiju instituta QIMR Berghofer.
POGLEDAJTE VIDEO:
„Također znamo da depresija izgleda vrlo različito od osobe do osobe. No do sada nije bilo dovoljno dosljednih istraživanja koja bi objasnila zašto depresija pogađa žene i muškarce na različite načine, uključujući moguću ulogu genetike“, dodala je.
Studija napominje da su dosad ponuđena različita objašnjenja, od bihevioralnih i okolišnih do bioloških čimbenika, poput činjenice da muškarci rjeđe traže pomoć, što može dovesti do poddijagnosticiranosti, te da su žene češće izložene seksualnom zlostavljanju i međuljudskom nasilju.
Autori navode kako svi ti faktori zajedno ukazuju na potrebu za „višedimenzionalnim pristupom“ razumijevanju mehanizama koji leže u pozadini depresije, ali i predlažu da „ključna komponenta tih bioloških razlika može biti genetska“.
Najveće istraživanje do sada
Znanstvenici su analizirali DNA uzorke iz pet međunarodnih skupova podataka, iz Australije, Nizozemske, Sjedinjenih Američkih Država te dvaju britanskih kohorta, obuhvativši ukupno 130.471 ženu i 64.805 muškaraca s dijagnozom velike depresije, te 159.521 ženu i 132.185 muškaraca bez dijagnoze.
Rezultati su također pokazali jaču genetsku povezanost između depresije i metaboličkih obilježja (poput indeksa tjelesne mase i metaboličkog sindroma) kod žena nego kod muškaraca.
Dr. Jodi Thomas, glavna autorica studije, istaknula je da te razlike „mogu pomoći objasniti zašto žene s depresijom češće imaju metaboličke simptome, poput promjena tjelesne težine ili razine energije“.
Autori su pritom napomenuli da je u istraživanju bilo otprilike dvostruko više žena s depresijom nego muškaraca, te su proveli dodatne analize kako bi se uvjerili da rezultati nisu posljedica razlika u veličini uzorka.
Ograničenje istraživanja jest činjenica da su svi sudionici bili europskog podrijetla, što može umanjiti primjenjivost nalaza na druge populacije.
Što ovo znači za razumijevanje depresije?
Profesor Philip Mitchell sa Škole kliničke medicine Sveučilišta New South Wales, koji nije sudjelovao u istraživanju, izjavio je kako „već dugo postoji rasprava o razlozima zbog kojih se diljem svijeta ustrajno bilježi da je depresija češća kod žena nego kod muškaraca“.
- Većina dosadašnjih teorija bila je usmjerena na društvene i psihološke čimbenike, primjerice, na utjecaj ženskih uloga u skrbi za obitelj naspram muških uloga u zarađivanju, ili na razlike u osobnosti rekao je Mitchell.
„Ova zanimljiva i vrlo velika globalna genetska studija sada pruža snažne dokaze da razlike u stopama depresije možda u velikoj mjeri proizlaze iz genetskih čimbenika. Istraživači su pronašli statistički značajno više regija genoma povezanih s rizikom za depresiju kod žena nego kod muškaraca, uz vrlo malo preklapanja između tih regija.“
Mitchell je dodao da rezultati ne samo da jačaju dokaze o biološkoj osnovi spolnih razlika u depresiji, već i otvaraju mogućnost budućih spolno specifičnih farmakoloških tretmana, kako se bolje budu razumjeli biološki sustavi koje kodiraju te genetske regije, piše Guardian.