U svijetu u kojem se čini da svi svakodnevno na društvenim mrežama objavljuju fotografije svoje prve jutarnje kave, doručka, outfita, druženja s ljudima i svega što im se događa u životu, oni koji nemaju profile na mrežama ili ne objavljuju tako često detalje iz privatnog života mogu izgledati dosta čudno. Možemo pretpostaviti da su sramežljivi, nemaju široku mrežu prijatelja ili se "skrivaju", no psihologija sugerira da postoje kod nekih postoje mnogi 'zdraviji' razlozi za to, piše msn.com.
POGLEDAJTE VIDEO: Mlada dama podijelila je kako jede štruklje u parku
Za neke ljude to je stvar zaštite privatnosti, za druge želja da sačuvaju mentalni mir, ili želja da održavaju dublje i kvalitetnije odnose od onih na mrežama, ili jednostavno o tome da ne trebaju potvrdu drugih na Internetu da bi se osjećali dobro. Naravno, navike oko korištenja društvenih mreža ne mogu poslužiti za dijagnozu osobnosti, no stručnjaci su utvrdili sedam zajedničkih osobina kod ljudi koji ne objavljuju privatni život na mrežama.
1. Cijene granice privatnosti
Ne objavljivanje osobnih fotografija i novosti na društvenim mrežama često je povezano s jasnim osjećajem za privatnost i ono što ne žele dijeliti sa svima. Ti ljudi svoj identitet, odnose i svakodnevne rutine smatraju informacijama koje su privatne i zaslužuju ostati takvima.
To ukazuje na to da žele održati kontrolu nad kontekstom u kojem se vide i žele da ih drugi primjećuju. Možda im nije ugodno pokazivati svoju privatnost pred svima i to čine samo u okruženju u kojem se osjećaju sigurno, primjerice među bliskim prijateljiima, ili u obiteljskim razgovorima. Tu se ne raadi o tome da nešto žele sakriti, koliko o tome da oni sami žele odlučivati o tome tko i kada ima pristup informacijama o njihovom životu.
U praksi, oni će poslati fotografije e-mailom članovima obitelji, prijateljima ili jednostavno zadržati uspomene za sebe, umjesto da ih pretvore u sadržaj na mrežama.
2. Manjak potrebe za tuđim odobravanjem
Lajkovi ili njihov izostanak mogu poljuljati samopouzdanje
Nisu svima potrebni lajkovi i komentari da bi se osjećali samopouzdano, ljudi koji izbjegavaju objave o privatnom životu često su upravo u toj kategoriji. Njihovo samopoštovanje vjerojatnije dolazi iz unutarnjih izvora, od osobnih vrijednosti koje su im važne, ili osjećaja kompetentnosti, nego iz tuđeg odobravanja.
U psihološkom smislu, kod tih ljudi razina samopoštovanja manje je povezana s reakcijama drugih, odnosno njihovo raspoloženje i samopouzdanje ne rastu i ne padaju ovisno o tome. To ne znači da su imuni na nesigurnost, ali ih tuđa pažnja može manje motivirati i manje ih zanima stvaranje slike o sebi kojom bi impresionirali druge.
S vremenom to dovodi do toga da društvene medije doživljavaju kao nešto što može biti zgodno, ali nije bitno. Možda uživaju u skrolanju ili slanju poruka, ali objavljivanje osobnih inormacija čini im se nepotrebnim, pogotovo ako bi glavna nagrada bila lajk ili komentar, kojim im ne znače previše.
3. Selektivnije predstavljanje
Mnogi društvene koriste kao oglasnu ploču
Neki ljudi društvene mreže tretiraju kao javnu oglasnu ploču, a ne kao osobni dnevnik, što nužno vodi do toga da objavljuju manje selfija i novosti iz života. Umjesto impulzivnog dijeljenja svega o sebi, vjerojatnije je da će objavljivati samo kad postoji jasna svrha, poput promocije svog rada, podrške nekom cilju ili slavljenja nekog drugog.
Psihološki, to odražava ciljano upravljanje dojmom: Oni razumiju da online prostori oblikuju način na koji ih ljudi doživljavaju, pa biraju ono što odgovara identitetu koji žele komunicirati. Često nije stvar u tome da nemaju što podijeliti, već u tome da svakodnevne trenutke ne vide kao „sadržaj“.
Možda im je važnije da upoznaju ljude sa svojim vrijednostima, idejama ili kreativnošću, nego sa snimkama iz svog privatnog života. Kao rezultat toga, njihovi profili mogu izgledati kao neaktivni, čak i kad im je stvarni život prepun zanimljivih događanja.
4. Veća osjetljivost na tuđe prosuđivanje
Mnoge informacije na mrežama su lažne, no o tome se često ne vodi računa
Objavljivanje fotografije ili osobnih informacija može izazvati nemir zbog tuđe kritike, pogrešnog tumačenja ili čak neugodnosti zbog toga što netko gleda stvari koje mu inače nikad ne biste pokazali. Čovjek u tom slučaju može razviti ozbiljnu socijalnu anksioznost; što se može manifestirati i kao perfekcionizam, zbog kojeg netko klijeva objaviti fotografiju ili informaciju, ako nisu savršene.
Ljudi koji su osjetljivi na prosuđivanje drugih često teže doživljavaju negativne povratne informacije od drugih, što čini da se 'trošak' objavljivanja čini većim od koristi. Zato će po nekoliko puta provjeravati to što su napisali, strahovati od toga da ne bi izgledalo kao da traže pažnju ili se brinuti da objava ne izazove previše projenjivanja.
S vremenom, najlakše rješenje postaje uopće ne objavljivati. Istodobno, to u stvarnom životu mogu biti topli i ekspresivni ljudi, no osjećaju se sigurnije ako se predstavljaju u manjim, pouzdanim krugovima.
5. Sklonost dubljoj, privatnoj vezi
Neki više vole komunikaciju uživo
Manje prisutnosti na društvenim mrežama može signalizirati da netko preferira intimu. Umjesto komunikacije putem javnih objava, vjerojatnije je da će njegovati odnose putem izravnih poruka, telefonskih poziva, grupnih razgovora ili osobnih susreta.
S psihološke perspektive, to reflektira osobu koja želi snažnije odnose, odnosno želi se dubje povezati s ljudima s kojima komunicira. Umjesto javnih poruka preferiraju bliskost, slijedom čega dijele stvari s manje ljudi nego što bi mogli na mrežama.
Oni često smatraju da osobne novosti pripadaju razgovorima u kojima postoji kontekst i empatija, a ne 'feedu', gdje ljudi brzo skrolaju i reagiraju bez razumijevanja cijele priče. Ova osobina često se očituje kao odanost i dosljednost: pamte detalje, privatno se javljaju i pojavljuju se na smislene načine.
Ti ljudi nisu manje društveni; samo im je manje bitno biti 'javna' osoba. Njihovi odnosi mogu se činiti čvršćima jer su izgrađeni na istinskoj razmjeni.
6. Manje navikli na uspoređivanje s drugima
Uspoređivanje s drugima može nagristi samopoštovanje
Izbjegavanje osobnih objava može biti i jedan od načina da se izvučete iz zamke koju društveni mediji potiho potiču. Kad ljudi dijele odabrane najzanimljivije trenutke, postaje lako procjenjivati vaš izgled, uspjeh, vezu ili način života s tim detaljima kod drugih, čak i kada znate da to što se objavljuje nije potpuna istina.
Psihološka istraživanja povezuju česte usporedbe s drugima na mrežama s lošijim raspoloženjem i nižim samopoštovanjem. Ljudi koji manje objavljuju o sebi možda su svjesniji te zamke ili su prirodno manje skloni natjecanju za pažnju. Često koriste društvene mreže, ali im je cilj spriječiti da postanu meta za procjenjivanje.
Ako ne objavljujete previše detalja o sebi, to može smanjiti pritisak da se bilo što "dokazuje", što štiti mentalni prostor za stvarne ciljeve i stvarnu radost. U svakodnevnom životu, skloniji su se više usredotočiti na osobni napredak nego na to kako njihov život izgleda izvana.
7. Oprezniji i svjesniji rizika
Sve što jednom objavimo na Internetu, ostaje na Internetu - zauvijek
Odluka da se ne objavljuju osobne fotografije i novosti iz privatnog života često odražava praktičnu svijest o dugoročnim rizicima. Neki ljudi razmišljaju izvan trenutka i razmatraju kako digitalni otisak može utjecati na buduće prilike, sigurnost i privatnost.
To se može povezati s većom percepcijom rizika i donošenjem odluka usmjerenijim na budućnost, što ih čini manje sklonima ležernom dijeljenju. Možda brinu zbog moguće zlouporabe identiteta, neželjene pažnje, toga kako će njihove objave gledati nanjihovom radnom mjestu ili kako bi objava mogla biti izvučena iz konteksta godinama kasnije.
To ne znači da su paranoični, nego oprezni s onim što trajno ostane na Internetu. Također, izbjegavaju dijeiti fotografije prijatelja, partnera ili djecu bez pristanka, svjesni potrebe da i njih zaštite. U stvarnom životu, oni su često ti koji čitaju uvjete prodaje ili ugovaranja neke usluge, provjeravaju postavke i dvaput razmisle prije nego što podijele više nego treba.
Njihova 'tišina' na internetu manje je povezana sa strahom, a više sa zaštitom svega što im je važno.